Kineski premijer Li prvi put u Njemačkoj

Prvo putovanje u inostranstvo kineskog premijera Li Qianga vodi u Berlin. S nestrpljenjem se iščekuje da se vidi, kako će on oblikovati odnose s evropskim partnerima nakon pandemije korone. Novi kineski premijer, koji će voditi vladu u Pekingu narednih pet godina, nije poznat u Evropi. Njegov politički rad je oduvijek bio usredsređen samo na Kinu. Njegova blizina kineskom privatnom sektoru i predsjedniku Xi Jinpingu pomogli su mu da se popne na drugo mjesto u stranačkoj hijerarhiji Politbiroa, odmah iza Xija, i automatski postane premijer u martu 2023.

Za razliku od svojih prethodnika, ovaj 63-godišnjak nije imao prethodnog iskustva u državnim poslovima. To je malo neobično. Ali kombinacija funkcija koje je prethodno obavljao je jedinstvena. Bio je guverner i partijski vođa tri ekonomski najjače istočne provincije Kine: Jiangsu, Zhejiang i Shanghai u delti Yangtse-a. Njegovo imenovanje za premijera za poznavaoce situacije nije bilo veliko iznenađenje.

Li jača privatni sektor

Nema sumnje da je Li sposoban za ekonomske reforme. Kada govori, možete čuti mali naglasak, karakterističan za provinciju Zhejiang, u kojoj je rođen. Tamo je bio guverner. U toj provinciji je 91 od 100 kompanija u privatnom vlasništvu. One osiguravaju 87 posto svih radnih mjesta. Tokom svog mandata, reformski političar Li je postepeno uklanjao birokratske prepreke za privatna ulaganja. Već 2014. godine u pokrajini sa 65 miliona stanovnika uspostavio je online-platformu za usluge građanima i investitorima. Od tada je digitalno apliciranje bez papira moguće za gotovo sve vrste odobrenja. Pilot projekat á la Li kasnije je postao vodeći projekat širom Kine.

Godine 2016. Li je napustio svoju domovinu po prvi put u svojoj političkoj karijeri, nakon što je postao partijski sekretar u susjednoj provinciji Jiangsu (85 miliona stanovnika i na drugom mjestu po ekonomskoj proizvodnji, odmah iza Guangdonga - u konkurenciji od 31 provincije). Tada je imao 56 godina. Četrnaest mjeseci kasnije unaprijeđen je u partijskog sekretara u Šangaju. Bila je to posljednja faza prije nego što se preselio u Peking. Iako je smatran odgovornim za tromjesečni lockdown ove ekonomske metropole 2022. godine u korona krizi, stekao je povjerenje stranačke centrale.

Političar koji razumije investitore

Pažnju su privukle i njegove pregovaračke vještine sa stranim investitorima. Tako je američka kompanija Tesla bila prvi OEM proizvođač (Original Equipment Manufacturer) koji je 2018. osnovao svoju stopostotnu podružnicu u Kini. Time je Li Qiang u Šangaju označio novu eru u pogledu privlačenja stranih proizvođača automobila da premjeste svoju proizvodnju u Kinu. Dotadašnja praksa je podrazumijevala da investitori moraju osnovati joint venture - kompaniju sa zajedničkim kapitalom odnosno ulaganjem sa kineskim partnerom.

Uz odobrenje Lija, Tesla nije morao platiti ni jedan dolar za lokaciju od 860.000 kvadratnih metara za svoju prvu giga-fabriku izvan SAD-a. Izgradnja proizvodnih pogona trajala je svega 12 mjeseci - od postavljanja kamena temeljca do predaje modela 3 kupcu. Li je iskoristio svoje veze s privatnim sektorom u industrijskom zaleđu susjednih provincija i brzo i pouzdano pronašao dobavljače za Teslu. Godine 2022. dostignut je rekord u proizvodnji, koji je iznosio  100.000 Tesla automobila za mjesec dana.

Zbližavanje sa Evropom

U Berlinu, gdje će morati „bušiti debele daske",  premijera Lija očekuje mnogo posla. Kina i Njemačka su uticajne nacije, rekao je on početkom juna, tokom posjete Pekingu lidera vladajuće njemačke Socijaldemokratske partije (SPD) Larsa Klingbeila. "Obje zemlje su posvećene uzajamnoj kooperaciji. Strateški, moramo ostati nepokolebljivi, intenzivirati razgovore o konstruktivnoj saradnji i na taj način poslati signal svijetu o većoj stabilnosti i predvidljivosti", rekao je Li.

A to znači: Prema kineskom rezonu, Njemačka treba samostalno braniti svoje interese, a ne slijepo slijediti SAD kada je u pitanju svjetska i ekonomska politika. Između Vašingtona i Pekinga postoji žestoko rivalstvo i nadmetanje za buduću prevlast. SAD stavljaju veliki broj kineskih kompanija na crnu listu i stalno uvode ekonomske sankcije, posebno u visokotehnološkim sektorima. Prema tumačenju službenog Pekinga, ove mjere su usmjerene protiv slobodne trgovine i globalizacije.

Peking dobro zna da je vladajuća koalicija u Berlinu u sukobu oko pitanja kako se nositi s Kinom. Najavljivana strategija njemačke vlade za Kinu izaziva emocije iza "crvenih zidova". Detalji konačne verzije još nisu poznati. Sve što se zna je da političari u Berlinu trenutno promovišu "vanjsku politiku zasnovanu na vrijednostima" koja bi, skupa sa zapadnom zajednicom vrijednosti, ako to bude potrebno, mogla "izopćiti ili čak isključiti komunističku Kinu". EU vidi Kinu kao „partnera, sistemskog rivala i konkurenta".

Trezven glas

Azijsko-pacifički odbor njemačke privrede (APA) smatra ovo „trojstvo" (partner,sistemski rival i konkurent) u principu ispravnim, ali poziva na "odgovarajuću ravnotežu između tri dimenzije u kreiranju politike". I upozorava kako "njemačka vlada mora paziti na rizike i posljedice koje bi mogla imati politika pretjerane konfrontacije prema Kini. Ona isto tako mora voditi računa i o složenim i dugoročnim rizicima, koji proizlaze iz globalnih ambicija Kine." Privreda očekuje "odgovornu koegzistenciju konkurentskih, ali istovremeno i međusobno zavisnih sistema" i "odgovoran razvoj globalnog multilateralnog poretka".

Za Kinu je Evropa još uvijek relativno otvorenija od drugih zemalja, posebno od SAD-a, kaže Agatha Kratz, direktorica njujorškog istraživačkog centra Rhodium Group u podcastu Merics.

"Politički rizik od pogoršanja odnosa EU i Kine je stvaran, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Ako se pokaže da Kina oružjem snabdijeva Rusiju, to bi bila velika prekretnica u odnosima EU i Kine, koji ionako više ne počivaju na dobrim osnovama."

Kineski predsjednik Xi Jinping usprotivio se doduše nuklearnim prijetnjama Rusije tokom susreta sa njemačkim kancelarom Scholzom prošlog novembra. No Kina je, od početka rata protiv Ukrajine, bliski saveznik Kremlja. No, Kina je vjerovatno i zemlja, koja bi, s obzirom na direktnu vezu sa Rusijom, i dalje mogla značajno uticati na uspostavljanje mirovnog poretka na evropskom kontinentu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu