Ukrajina: Kako Kina opskrbljuje rusko ratno gospodarstvo
16. maj 2024Nakon što je imenovao ekonomistu Andreja Beloussova za novog ministra odbrane, ruski predsjednik Vladimir Putin ovaj tjedan putuje u posjetu kineskom predsjedniku Xi Jinpingu. Kina je, prema navodima jedne nove američke studije, od 2023. godine najvažniji dobavljač mikroelektronike i alatnih strojeva za rusko naoružanje. Putinpokazuje da želi nastaviti sa prenamjenom ruske industrije u ratnu ekonomiju.
Još krajem 2023. Njemačko vijeće za vanjske odnose (DGAP) u analizi je izračunalo da je u najgorem scenariju NATO-u preostalo samo pet godina da zadrži svoj potencijal odvraćanja od mogućeg ruskog napada na neku zemlju NATO-a.
Autor studije Christian Mölling, voditelj Centra za sigurnost i odbranu DGAP-a, sada je obnovio svoju analizu s pogledom na jačanje ruskih vojnih snaga u ratu protiv Ukrajine. “Putin živi još samo kroz ovaj rat”, rekao je Mölling u intervjuu za DW. "Potreban mu je rat jer je prizvao toliko duhova, koji vjerojatno nikako ne mogu prihvatiti mir."
Konfrontacija s NATO-om?
Ponovno naoružavanje NATO-a stoga je izravno povezano s opskrbom oružjem 50 nacija, predvođenih SAD-om, koje podupiru Ukrajinu.
Američki think tank CSIS (Centar za strateške i internacionalne studije) zaključio je u studiji objavljenoj u aprilu da "Putinove tekuće sveobuhvatne vojne reforme" u ratu protiv Ukrajine pokazuju "da se Rusija možda priprema za sukob s NATO-om u okviru naredna dva desetljeća, uključujući i konvencionalni rat velikih razmjera."
CSIS, institut u Washingtonu, koji je prema izvještajima američkih medija blizak američkoj industriji oružja, po drugi put je, od početka ruske invazije na Ukrajinu, istraživao opskrbu ruske industrije oružja robom iz inozemstva i izbjegavanje zapadnih sankcija. Ovaj put pod naslovom: Stanje odbrambene industrije Rusije nakon dvije godine rata.
Rusija uvozi elektroniku - zaobilazeći zapadne sankcije
Da bi to učinili, istraživači su analizirali javno dostupne podatke o kretanju roba u Rusiju - posebno u vezi s mikroelektronskim dijelovima za rakete i klizne bombe. CSIS je promatrao i trgovinu tzv. CNC strojevima, odnosno mašinama za obradu metala, kojima se upravlja kompjuterski.
One se koriste za izradu artiljerijskih granata i druge municije. "Ruska odbrambena industrija pronašla je načine da dobije ono što joj je potrebno za povećanje proizvodnje oružja", stoji u analizi CSIS-a.
"Kremlj se i dalje oslanja na inozemne komponente uvezene kroz složenu mrežu posrednika. To se pokazalo ključnim za opskrbu ruske vojske u Ukrajini", stoji u studiji.
U skladu s tim, Kina je od proljeća 2023. postala najvažniji dobavljač Rusije: "Gotovo svi vodeći izvoznici mikroelektronike imaju sjedište u Kini i Hong Kongu, a jedna tvrtka ima sjedište u Turskoj", također se navodi u studiji.
Nagli porast kineskog uvoza u martu 2023.
Kineski izvoz mikroelektronike u Rusiju naglo je porastao u martu 2023. Tada je kineski predsjednik Xi Jinping posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi.
"Ruski uvoz CNC mašina iz kineskih tvrtki - koji se koriste za proizvodnju preciznih dijelova za različite sisteme naoružanja od municije do aviona - također je naglo porastao u mjesecima nakon sastanka između Xija i Putinau martu 2023.", navodi CSIS.
U nekoliko grafikona institut pokazuje da su između marta i jula 2023. tvrtke iz Kine i Hong Konga opskrbljivale Rusiju elektronikom između 200.000 i 300.000 puta svakog mjeseca.
Mnogo dronova za Moskvu, malo za Kijev
Poređenje je posebno pikantno kada je riječ o isporučenim bespilotnim letjelicama: "Rusija je primila najmanje 14,5 milijuna američkih dolara (13,4 milijuna eura) u izravnim isporukama bespilotnih letjelica od kineskih trgovačkih tvrtki, dok je Ukrajina dobila samo bespilotne letjelice kineske proizvodnje i komponente u vrijednosti od oko 200.000 američkih dolara, većinom od europskih posrednika", stoji u izvješću CSIS-a.
Pri tome neke od kompanija iz Kine i Hong Konga, koje isporučuju u Rusiju, također posluju s Ukrajinom. Ako su pod sankcijama EU-a ili SAD-a, to dovodi do dileme. Trgovinska ograničenja bi mogla utjecati i na Ukrajinu.
U konačnici, američki istraživači su došli do zaključka da je "ruski industrijski sektor postao potpuno ovisan o Kini, kada je riječ o alatnim strojevima i komponentama, važnim za obrambenu proizvodnju".
To se poklapa s rezultatima istraga u Ukrajini. Tamo se ruske rakete, klizne bombe i dronovi koje je presrela ukrajinska protuzračna odbrana rastavljaju na pojedinačne dijelove. Od prošle godine ukrajinska vojska je otkrila i identificirala prvenstveno kinesku elektroniku u ruskom oružju, kaže u intervjuu za DW ukrajinski stručnjak Vladislav Vlasiuk iz ukrajinske predsjedničke administracije.
Manje visoke tehnologije u ruskom oružju
Za razliku od vremena prije invazije na Ukrajinu, Rusija proizvodi sve više municije i oružja, u kojem su zapadne visokotehnološke komponente potpuno zamjenjive. Prije svih tu je riječ o kliznim bombama i borbenim bespilotnim letjelicama Shahed, koje izvorno potiču iz Irana.
Na taj način rusko ratno zrakoplovstvo od početka 2024. godine sve uspješnije svladava ukrajinsku protuzračnu obranu, kojoj s druge strane nedostaju zapadnjačke odbrambene rakete. Trenutno je to bitka jeftino izrađenih topničkih granata i klizećih bombi s kineskom elektronikom protiv zapadnih visokotehnoloških protuzračnih projektila, kojih Ukrajina ima premalo.
"Kad bi se sutra zaustavio sav uvoz mikroelektronike u Rusiju, oni ne bi mogli proizvoditi oružje", uvjeren je Vlasiuk.
To znači da je Rusija već uspješno preorjentirala svoju odbrambenu industriju, koristeći jednostavnije komponente, koje se prije svega nabavljaju iz Kine. Još u prvoj godini rata, Ukrajina je uočavala brojne zapadne proizvode visoke tehnologije u ruskom oružju - mnoge od njih iz Europe, a posebno iz Njemačke.
"Kada je riječ o ključnim komponentama i elektronici, koju Kremlj treba za svoju ratnu mašineriju, on je prešao s vojnih komponenti visokog performansa napravljenih po mjeri na tzv. Dual-Use tehnologije koje se koriste kako za civilne, tako i za vojne komponente", piše washingtonski think tank CSIS u svojoj analizi. Drugim riječima, prešlo se na ono što još nije bilo pod zapadnim sankcijama.
Suradnja: Mykola Berdnyk
Ovaj tekst je aktualiziran 14. maja 2024. godine povodom posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu