Kineska demonstracija moći pred obalom Tajvana

Da je Tajvan međunarodno izolovan, Jung-Sian Li je osjetio na sopstvenoj koži prošle subote na aerodrumu u Frankfurtu. Li, profesor Čeng-Kung univerziteta na Tajvanu, teškom mukom je službenike Turkiš erlajnsa uspio da uvjeri da on nije državljanin Narodne Republike Kine, kojem je za put u Izrael potrebna viza. Naime, njemu kao Tajvancu nije potrebna viza za Izrael.

„Zar ne bi bilo jednostavnije imati samo jednu Kinu?", upitali su ga službenici, koji su prije polijetanja dužni da provjere da li putnici imaju dozvolu za ulazak u zemlju. „Ne, postoje jedna Kina i jedan Tajvan", odgovorio je Li.

Tajvan, ili kako se zemlja zvanično zove: Republika Kina, priznalo je tek dvadeset zemalja u svijetu, uglavnom male države u Latinskoj Americi i Africi. Ali sa svojim pasošem, Tajvanci bez viza mogu da putuju u 124 zemlje, među njima su i zemlje u zoni Šengena, SAD, kao i Izrael. Paradoks, koji Jung-Šian Li naziva groteskom: „Tajvan kao i zapadni svijet ima slobodarsko i demokratsko društvo. On je i velika regionalna privredna sila. Mnoge zemlje ne priznaju postojanje zemlje sa 23 miliona stanovnika, ali njihovim državljanima dozvoljavaju da putuju bez viza."

Peking povećava diplomatski pritisak

Veći dio međunarodne zajednice priznaje samo Narodnu Republiku Kinu. Ostrvska država Tajvan, uzor demokratije u Aziji, spoljnopolitički je izolovana i osjeća se ugroženo od strane Kine. Peking je 2005. godine usvojio Zakon protiv otcjepljenja, koji otvara put ka ujedinjenju sa Tajvanom uz upotrebu oružja.

Od kako je Ma Jing-džeu iz Demokratske napredne stranke (DPP) 2016. godine izabran za predsjednika Tajvana, Peking je zaoštrio kurs. Za samo dvanaest mjeseci tri diplomatska saveznika Tajvana prešli su na stranu Kine, očekuje se da će još neki isto učiniti. Učešće na generalnoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 2017. godine je izostalo, prvi put nakon osam godina. Poziv je vjerovatno izostao zbog pritiska Kine, pa Tajvan na skupštini nije mogao da prisustvuje ni kao posmatrač.

Hongkong kao primjer zastrašivanja

Sve manje ljudi na Tajvanu želi ponovo ujedinjenje sa kopnom, po modelu „jedna zemlja, dva sistema". Razlog za zabrinutost su dešavanja u Hongkongu, gdje se 1. jula obilježava 20. godišnjaca uspostavljanja kineskog suvereniteta.

Ustavom Hongkonga je recimo propisano da se parlament na izborima direktno bira, što se u praksi otežano sprovodi. Šikaniranje demokratskih aktivista ili činjenica da trgovci knjigama odjednom nestaju bez traga i nekoliko dana kasnije se pojavljuju na kopnu nakon "dobrovoljnog napuštanje zemlje” zbog navodnog krivičnog gonjenja – sve to na Tajvanu izaziva zabrinutost.

Dvadesettrogodišnja Ka-Lam Čeng iz Hongkonga četiri godine studira na Tajvanu. Za Dojče vele kaže: "Kina se uveliko miješa u politiku Hongkonga. Nemam više povjerenja u Peking i veoma sam razočarana.”

"Jedna zemlja, dva sistema" na Tajvanu nepoželjni

Brojni politički analitičari na Tajvanu su uvjereni da model "jedna zemlja, dva sistema” nije moguće prenijeti na Tajvan. Tajvan ne može da se poredi sa Makaom ili Hongkongom, kaže Lai Ju-Čin, profesor na univerzitetu Shijian na Tajvanu. "Hongkong i Makao su od početka bile upravne jedinice potčinjene Kini i kasnije kolonije britanskog kraljevstva ili Portugala”. Ipak on smatra da vlada Tajvana mora da pregovora sa Kinom o drugim opcijama.

Tajvan neće podržati opciju kakva postoji sa Hongkongom, koja omogućava privremenu autonomiju, kaže Čeng Fu-Ven. On je savetnik fondacije "National Policy”, trusta mozgova opozicione stranke Kuomintang (KMT), koja je prijateljski naklonjena Kini. "Republika Kina (Tajvan) je suverena država”, kaže Čeng.

"Model 'jedna zemlja, dva sistema' je samo teatar", kaže Jung-Šian Li, koji je na frankfurtskom aerodromu imao raspravu o dve Kine. "Glumačke sposobnosti Hongkonga su prilično loše. A od komedije može da nastane samo tragedija.”

Kineska diplomatija sa nosačem aviona

Minastarstvo odbrane u Pekingu je između ostalog saopštilo da je ratna flota sa nosačem aviona "Liaoning" u subotu napustila matičnu luku Đingdao i otišla na rutinsku vježbu. Flota se sastoji od dva razarača, jedne fregate, kao i više borbenih aviona tipa J-15 i helikoptera. Kuda se uputio nosač aviona, nije poznato.

Prema nepotvrđenim informacijama kineskih medija „Liaoning" se uputio ka Hongkongu. Prisustvo kineskog predsednika Si Đinpinga na proslavi povodom 20. godišnjice vraćanja Hongkonga Kini, moglo bi da znači potvrdu informacije o dolasku nosača aviona. Mediji u Hongkongu javljaju da je čak planiran i dan otovorenih vrata na ratnom brodu.

Na putu ka Hongkongu „Liaoning" bi morao da prođe pored Tajvana. Svi se pitaju kojom rutom će se brod kretati. Normalna i manje provokantna ruta bila bi vodama između Tajvana i Kine, i to zapadno od središnje linije prema kopnu.

Međutim Tajvansko ministarstvo odbrane se pribojava da bi „Liaoning" mogao da napravi luk istočno ka Tajvanu, što bi bila demonstracija moći i kineskog suvereniteta nad Tajvanom. To bi bio drugi takav slučaj od kako je Ma Jing-džeu predsednik Tajvana. „Ministarstvo odbrane će kontinuirano pratiti kretanje komunističkih vojnih snaga i reagovaće na odgovorajući način", saopšteno je iz Tajpeja.

„Jasno je da riječ o vojnom pritisku od strane Kine", ocjenjuje Jung-Šian Li. „Ali izborom predsjednika koji je kritičan prema Kini, Tajvanci su jasno stavili do znanja: Nećete nas uplašiti."

 

Prilog realizovan uz saradnju: Chiu Bi-whei iz Tajpeja