Kina poziva Rusiju i Ukrajinu na prekid vatre

Zahtjevi za prekidom vatre između Rusije i Ukrajine i mirovnim pregovorima za okončanje rata dio su plana od 12 tačaka koji je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo na prvu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. Peking također poziva na ukidanje zapadnih sankcija Rusiji, mjere za osiguranje nuklearnih objekata, uspostavljanje humanitarnih koridora za evakuaciju civila i korake za osiguranje izvoza žitarica.

U prijedlogu se ponavljaju uglavnom dobro poznati stavovi. Kina je pokušala da se predstavi kao neutralna u sukobu, dok je istovremeno ostala u bliskom partnerstvu s Rusijom, izbjegavajući da kritikuje invaziju Moskve na Ukrajinu, pa čak i da koristi taj izraz. Peking je u više navrata optuživao Zapad da izaziva sukob i raspiruje vatru isporukom oružja Ukrajini.

U kineskom prijedlogu se uglavnom ponavljaju davno etablirani kineski stavovi, uključujući upućivanje na potrebu "efektivnih" garancija suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih zemalja. Kina poziva na okončanje hladnoratovskog mentaliteta ali i da se legitimni sigurnosni interesi svih država shvate ozbiljno. Time se Kina poziva na argument Moskve kako se mora braniti od SAD-a i NATO-a. Vlada Pekinga također poziva na okončanje "hladnoratovskog mentaliteta" -- standardnog kineskog izraza za ono što Kina vidi kao američku hegemoniju i miješanje u unutrašnje poslove drugih zemalja.

Peking stavlja  na raspolaganje "kinesku mudrost"

Kina se u četvrtak suzdržala od usvajanja neobavezujuće rezolucije Generalne skupštine UN-a, kojom se Rusija poziva da prekine borbe i povuče svoje trupe. Kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang je početkom sedmice rekao učesnicima Sigurnose konferencije u Pekingu da njegova zemlja želi igrati ulogu u okončanju rata. Kina je zabrinuta da bi rat mogao dalje eskalirati i izmaći kontroli. Peking će nastaviti pozivati ​​na mirovne pregovore i staviti na raspolaganje "kinesku mudrost" za postizanje političkog sporazuma.

U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je u intervjuu američkoj novinskoj agenciji AP da vidi znakove da bi Kina mogla podržati Rusiju u njenom ratu protiv Ukrajine. Nedavno su Sjedinjene Države također pokazale zabrinutost da bi Kina mogla isporučiti Rusiji oružje, što Kina odbacuje i tvrdi da je riječ o lažnim informacijama.

Zelenski pozdravlja mirovni plan Kine

Ukrajinski predsjednik Zelenski (Volodymyr Zelenskyj) pozdravio je kineski mirovni plan i prije nego što je objavljen. Govorio je o važnom prvom koraku. "Generalno, mislim da to nije loše – naime činjenica da je Kina počela da priča o miru u Ukrajini", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare sa španskim premijerom Pedrom Sančezom. Što se tiče prekida vatre koji je tražila Kina, ukrajinska vlada je ranije rekla da je spremna na zatišje, samo ako se ruske trupe potpuno povuku iz Ukrajine. U suprotnom, postoji zabrinutost da bi Rusija mogla iskoristiti prekid vatre kako bi se pozicionirala za novi napad.

Roth sumnja u posredničku ulogu Kine

Predsjednik odbora za vanjske poslove u Bundestagu, Michael Roth, nema puno nade u mirovnu inicijativu koju najavljuje Kina. "Kinezi se ne ponašaju neutralno u ovom ratu, već podržavaju Rusiju - kako politički, tako i ekonomski", rekao je ovaj političar SPD-a za ntv.de. Stoga je Roth vrlo skeptičan u pogledu toga da li Kina može vjerodostojno preuzeti ulogu posrednika.

Michael Roth također smatra da bi Peking, kada bi to želio, mogao ubijediti Putina da popusti u Ukrajini, ali sumnja da za to postoji volja. Način na koji se Rusija i Kina odnose jedna prema drugoj, pokazalo se samo nekoliko sedmica prije početka rata, prije godinu dana, kada su se šef kineske države i stranački lider Xi i ruski predsjednik Putin zakleli na bezgranično prijateljstvo. Od tada je Narodna Republika Kina nastavila da proširuje svoje odnose sa Rusijom. Trgovina između dvije susjedne zemlje značajno je porasla od početka rata.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu