Kina: partner ili sistemski rival?

To što su ministri spoljnih poslova sedam ekonomski najmoćnijih i najdemokratskijih država G7 formulisali u svojoj završnoj deklaraciji u Karuizavi u Japanu, u skladu je s onim čemu se nadala njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Zeleni). Oni su nedvosmisleno pozvali Kinu da se pridržava međunarodnih pravila: „Podsjećamo Kinu da je potrebno da se pridržava ciljeva i principa Povelje Ujedinjenih nacija i da se uzdrži od prijetnji, pritisaka, zastrašivanja ili prijetnji nasiljem." Grupu G7 čine SAD, Francuska, Velika Britanija, Kanada, Japan, Italija i Njemačka.

Težak sastanak u Kini

Berbok se već duže vrijeme zalaže za kritički kurs prema Kini. Susretom u Karuizavi završeno je šestodnevno putovanje po Aziji šefice njemačke diplomatije, tokom kojeg je posjetila Kinu, Južnu Koreju i Japan.

Naročito delikatna bila je posjeta Kini, gdje je kritikovala stanje ljudskih prava. Njen kineski kolega, Ćin Gang, te kritike je odlučno odbacio. Berbok je takođe otvoreno govorila i o kineskim prijetnjama Tajvanu.

Spor u vezi sa Tajvanom

Kina smatra da demokratsko ostrvo Tajvan pripada kineskoj naciji i sve otvorenije prijeti Tajvanu, na primjer vojnim manevrima u moru između dvije zemlje.

Ministar spoljnih poslova Kine Ćin Gang, hladno je reagovao na kritike njemačke ministarke i odgovorio da je ostrvo dio Kine. A onda je, ne navodeći direktno Njemačku i ministarku spoljnih poslova, rekao: „Ono što Kini najmanje treba to su učitelji sa Zapada." Jasne riječi druge najveće svjetske ekonomske sile.

Njemačka vlada i dalje bez koncepta

Promjene kroz trgovinu? Kina kao partner, konkurent ili sistemski rival? Putovanje njemačke ministarke spoljnih poslova i sastanak G7 u Japanu pokazali su da ministarka Berbok želi jasne riječi kada je u pitanju sve snažnija Narodna Republika Kina.

Ali, njemačka vlada još uvijek nema koncept oko kojeg su se složile sve stranke vladajuće koalicije, SPD, Zeleni i Liberali. Pritom je vremenski pritisak sve veći. Mnogi su odavno formulisali ideje kako bi se trebalo odnositi prema najvažnijem i sve više autokratskom trgovinskom partneru.

U svakom slučaju, Analena Berbok jasno je stavila do znanja da ne bi trebalo „zatvarati oči" kada je riječ o kršenju međunarodnog prava, posebno kada je riječ o Tajvanu. O tome je govorila i u japanskoj Karuizavi: njemački partneri u regionu „već sada jasno vide da Kina sve više želi da svojim pravilima zamijeni postojeća, opšteobavezujuća međunarodna pravila". Ministarka Berbok zato smatra da bi prema Kini trebalo zauzeti „jasnu poziciju".

Brojni koncepti – rješenja nema

Samo, kako bi ta „jasna pozicija" trebalo da izgleda? O tome očigledno nema saglasnosti u njemačkoj koalicionoj vladi. Još od prošle godine poznati su dokumenti Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva privrede Njemačke o reformisanoj strategiji prema Kini. Na čelu oba ministarstva su političari Zelenih.

Sredinom novembra prošle godine bili su poznati prvi detalji strategije prema Kini Ministarstva spoljnih poslova. Među tim detaljima se navodi da bi ekonomsku zavisnost od Kine trebalo pod hitno smanjiti. Narodna Republika sve je više konkurent i sistemski rival. Navodi se još i da bi trebalo razmotriti zaustavljanje uvoza iz onih regiona sa „naročito velikim kršenjima ljudskih prava", na primjer iz ujgurskih regiona.

Opozicioni demohrišćani zahtjevaju brži tempo

Vladino oklijevanje i odugovlačenje vezano za politiku prema Kini otvara prostor opoziciji za napade. „Tu bi trebalo da se pita kancelar Olaf Šolc, koji je ponovo uzdržan", kritikuje za DW stručnjak demohrišćana za spoljnu politiku Johan Vadepul.

Poslanička grupa CDU i CSU u Bundestagu sada izlazi sa svojim dokumentom vezanim za Kinu, koji je DW dobio na uvid. „Želimo nacionalni konsenzus o kineskoj politici", kaže Vadepul. On smatra da bi Njemačka ekonomski morala da postane manje zavisna od Kine, a da rizici vezani za tu komunističku zemlju moraju biti smanjeni.

Makronova ideja drugačija

U Njemačkoj se dakle naveliko diskutuje o ispravnoj politici prema Kini. Slično je i u drugim evropskim zemljama. Posjeta francuskog predsjednika Emanuela Makrona Kini nedavno je podigla veliku prašinu. Makron je tamo rekao da bi, s obzirom na velike tenzije između Vašingtona i Pekinga u vezi sa Tajvanom, Evropi bilo dobro da „izbjegne krize koje nisu naše". Po tom pitanju, smatra, Evropa ne bi trebalo da slijedi SAD i mora da pazi da ne „postane vazal".

Kancelar Šolc mora da se izjasni

Dakle, prema Makronovoj izjavi, Evropa nije čvrsto na strani Tajvana? Više je Njemačka. U svakom slučaju, konzervativna njemačka opozicija podržava kurs koji zagovara ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.

„Sve u svemu, ona je u Kini dobro nastupila", ocjenjuje za DW predstavnik demohrišćana zadužen za spoljnu politiku Vadepul. On je i pratio ministarku na njenom putovanju u Kinu.

Misija ministarke spoljnih poslova Analene Berbok u Aziji i konferencija ministara spoljnih poslova G7 su priprema za veliki samit šefova država i vlada G7, koji se od 19. do 21. maja održava u Hirošimi, u Japanu. Na njemu će učestvovati i kancelar Olaf Šolc. Već sada je jasno da će jedna od tema biti autokratska Kina. Nejasno je, međutim, da li će kancelar tada doći sa kineskim konceptom svoje vlade.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu