Kina i Njemačka: slatko-kiseli odnosi

Kineski premijer Li Ćijang doputovao je u Berlin sa deset ministara. Na njegovom prvom putovanju u inostranstvo otkako je na toj funkciji, Lija je najprije primio predsjednik Frank-Valter Štajnmajer, a zatim kancelar Olaf Šolc i devet ministara.

Vladine konsultacije sa Kinom održavaju se od 2011. U početku je bio naglašen partnerski aspekt, a 2014. je čak odnos unaprijeđen u „sveobuhvatno strateško partnerstvo".

- pročitajte još: Kinesko-njemačko prijateljstvo u teškim vremenima

Ali, odnosi između Berlina i Pekinga su se posljednjih godina sve više pogoršavali. Tome su doprinijeli mnogi faktori: odliv tehnologije, privrženost Pekinga „čvrstom prijateljstvu" s Moskvom uprkos ruskoj invaziji na Ukrajinu, rastuće tenzije u Tajvanskom moreuzu i represija nad kineskom manjinom Ujgura.

Situaciju dodatno pogoršava geopolitičko rivalstvo između Kine, supersile u nastajanju, i Sjedinjenih Američkih Država.

Istovremeno, Kina jeste i ostaće najvažniji trgovinski partner Njemačke, čak ispred SAD. U proteklih deset godina robna razmjena sa Kinom praktično se udvostručila, na oko 300 milijardi evra.

Šolc: Hajde da nastavimo dijalog

„Nismo zainteresovani za ekonomsko odvajanje od Kine. To smo mi, kao zemlje G7, upravo ponovo istakli u Hirošimi", naglasio je kancelar Olaf Šolc poslije razgovora sa Li Ćijangom u Berlinu. Kurs prema Kini, kojim idu i druge velike zapadne industrijske nacije, Šolc opisuje ovako: „Uklanjanje rizika da, razdvajanje ne."

- pročitajte još: Njemačka i Kina: malo partnerstvo, malo rivalstvo

„Hajde da nastavimo dijalog kako bismo se dobro razumjeli i zajedno izašli u susret globalnim izazovima", rekao je Šolc gledajući u Li Ćijanga.

Za vladu u Berlinu „posebno je važno" da Njemačka i Kina blisko sarađuju u borbi protiv klimatskih promjena. Obje zemlje su među najvećim emiterima gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i stoga snose posebno veliku odgovornost u borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Li: Ruku pod ruku za obostrani uspjeh

Kineski premijer opisao je vladine konsultacije kao „orijentisane na praksu i veoma efikasne" i govorio o „plodnim rezultatima". Dogovoreno je deset zajedničkih projekata, rekao je Li Ćijang. Između ostalog, potpisan je trogodišnji akcioni plan koji predviđa redovnu razmjenu mišljenja, na primjer o zaštiti klime i zaštiti vrsta, kao i u borbi protiv gladi i pandemija.

Razgovaralo se „veoma otvoreno i duboko", rekao je Li, koji je na stari kineski način apelovao da se saradnja, uprkos svim razlikama, unaprijedi „na obostranu korist". Obje zemlje treba da traže zajednički jezik i da „rade ruku pod ruku kako bi jedna drugoj pomogle da uspiju".

„Ako ojačamo saradnju u nauci, industriji i biznisu, daćemo doprinos stabilnosti globalne ekonomije", rekao je kineski premijer.

Njemačka privreda traži alternative

Ali, rijetko ko još želi da pojača saradnju. Njemačka industrija je takođe u procesu smanjenja zavisnosti, naglašava predsjednik Saveza njemačke industrije (BDI) Zigfrid Rusvurm. „Kompanije su u procesu strateške diversifikacije svojih tržišta prodaje i nabavke i uspostavljanja novih partnerstava. Kina je sistemski rival, kao i ekonomski i tehnološki konkurent."

Ipak, Kina ostaje izuzetno važno tržište. Preko 5.000 njemačkih kompanija sa 1,1 milion zaposlenih proizvodi u Kini. Pored velikih imena poput Folksvagena ili BASF-a, postoji i bezbroj srednjih kompanija kao što su proizvođač motornih testera Štil, proizvođač mašina Trumpf ili proizvođač slatkiša Haribo. Oni imaju koristi od jeftine radne snage i tamošnjeg ogromnog tržišta.

Međutim, i njihovo poslovanje dospjelo je u fokus politike.

Ideja iz SAD i Brisela: da država (malo) kontroliše privredu?

U maju je ministar privrede Njemačke Robert Habek rekao da je „preporučljivo" unaprijed provjeriti investicije njemačkih kompanija u Kini da bi se vidjelo da se ne radi o gubitku tehnologije. To se zove „provjera izlaznih investicija". Mora se spriječiti da se tehnologija razvija samo u Kini, a da se to u Njemačkoj gubi.

To je plan o kojem SAD već neko vrijeme raspravljaju i o kome razmišlja i Evropska komisija. U Briselu su na stolu konkretni prijedlozi za oštriju akciju protiv Kine. Za njemačku ekonomiju to zvuči alarmantno, ali kancelar smiruje situaciju, pogotovo što se tu pitaju i države-članice EU.

„Vjerujem da smo sada donijeli čitav niz zakona kojima možemo da garantujemo bezbjednost naše privrede. Jasno je da ne treba sve izvozne aktivnosti podvrgavati istrazi državnih organa i ja želim eksplicitno da kažem da je to stav koji niko ne zastupa", rekao je Šolc na godišnjem skupu BDI u ponedeljak 19. juna.

Privreda za Kinu i privreda za ostatak svijeta?

U međuvremenu, privreda se već priprema za mogućnost razdvajanja od Kine. Postoje planovi da se kompanije podijele u dvije odvojene grupe: jednu za Kinu i jednu za ostatak svijeta. Kineska grupa bi proizvodila samo za kinesko tržište i postala čisto kineska kompanija.

Neke američke kompanije to već planiraju. „Fajnenšel tajms" citirao je bankara koji radi u Aziji i koji je rekao da takav korak vjerovatno razmatra „svaka multinacionalna kompanija s jakim poslovanjem u Kini".

Budnost i kritičko preispitivanje

A kada je u pitanju odbrana i naoružanje, mora se biti obazriv. Nedavno se, na primjer, saznalo da je kinesko vazduhoplovstvo angažovalo bivše njemačke borbene pilote za program obuke.

- pročitajte još: Sveučilište u Heidelbergu i kineska vojna industrija - neželjena suradnja

Torsten Bener iz Berlinskog istraživačkog centra GPPI, to vidi kao „indikaciju da moramo biti budni – zato što Peking koristi svaku priliku da dobije pristup kritičnim tehnologijama ili vještinama: da ojača sopstvenu industrijsku i vojnu bazu."

I zato predsjednik Odbora za spoljne poslove u Bundestagu, socijaldemokrata Mihael Rot, kritikuje: „Moramo da vidimo koliko je s Kinom održiv format vladinih konsultacija, koji je zapravo namijenjen samo posebno bliskim, strateškim i vrijednosnim partnerima."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu