Karnevalisti se ne daju zastrašiti

"Oni su bili hrabri", kaže karnevalist iz Düsseldorfa Jacques Tilly pri čemu misli na karikaturiste satiričnog lista "Charlie Hebdo" koji su izgubili život u terorističkim napadima u Parizu. Iznad njegovog stola visi isječak iz novina sa karikaturama i fotografijama ubijenih. Iznad toga prijedlozi za vozila koja će učestvovati u karnevalskoj povorci. "Kada sam saznao za napade najprije sam sjeo i razmislio šta to znači za Europu i za satiru i humor ovdje kod nas za vrijeme karnevala. Taj atentat se veoma blisko odražava na naš posao ovdje." Sa svojim timom Jacques Tilly razmišlja o tome na koji način se ovaj napad na slobodu štampe može tematizirati tokom karnevala. Rezultat je naravno sve do karnevala stroga tajna.

Koelnski odgovor na napad u Francuskoj

U Kölnu su po ovom pitanju otvoreniji. Odvajkada Komitet za proslavu kölnskog karnevala poziva građane da navedu teme koje ih muče. Neke od tih tema su onda predstavljene figurama izloženim u karnevalskoj povorci na pokladni ponedjeljak. Nakon napada na pariški satirični list Komitet je donio odluku da raspiše konkurs pod nazivom "Ja sam Charlie". U uži izbor je ušlo 14 prijedloga i postavljeno je na facebook stranici kölnskog karnevala. Korisnici facebooka su izabrali pobjednika. Pobjednički prijedlog pokazuje karikaturistu sa crvenim klaunskim nosom koji svoju olovku stavlja u cijev pištolja atentatora.

Motiv je potpuno u duhu kölnskog karnevala, kaže Christoph Kuckelkorn koji je zadužen za karnevalsku povorku. Na pokladni ponedjeljak (Rosenmontag) se uvijek skreće pozornost na loše pojave u politici i društvu. "Da to ide i bez sramoćenja ljudi ili napada na njihove religijske osjećaje na primjeren način pokazuju upravo prijedlozi koje su izabrali korisnici facebooka", naglašava ovaj karnevalist. Stanovnici Kölna na ovaj način ne žele povrijediti ni religije ni ljude. Naravno ljudi koji su zlobni mogu se unatoč tome osjećati povrijeđenim. "Religija je ljudsko djelo, a ljudska djela su podložna greškama i upravo zbog toga su i prirodne žrtve satire, i ovdje se ne prave razlike", kaže Jacques Tilly za Komitet za obilježavanje karnevala u Düsseldorfu.

Strah ne, oprez da

Ipak organizatori velikih karnevalskih povorki u Kölnu, Mainzu i Düsseldorfu se u jednom slažu: Riječ je o tome da se kritizira neprimjereno ponašanje ljudi, a ne religija sama po sebi. "Kod mene je tu riječ o zlostavljanju djece u Katoličkoj crkvi ili odnosu prema ženama u islamu", kaže Jacques Tilly. S tim u vezi su primjerice postojala vozila u karnevalskoj povorci sa ženama koje nose burke. Bila je tu žena koja se sve više pokrivala dok na koncu nije nestala u vreći. Muhameda ili Boga Tilly još nikada nije predstavio. "Lutku s likom Muhameda svakako ne bismo pravili bez obzira što se dogodilo. Mi ne želimo napadati osnove vjere, već je kod nas riječ o greškama pojedinaca."

Sve to ne ipak prolazi bez ljutnje."Ja sam dobio i veoma veliki broj ljutitih mailova. Moram reći da su najžešće reakcije došle od kršćana kada je riječ o temi abortusa." Unatoč tome ovaj karnevalista iz Düsseldorfa, koji radi na pravljenju karnevalskih vozila, ni u kom slučaju neće zatvoriti svoja usta. "Ja sam humanista, ja sam radikalni zagovornik ideja o ljudskih pravima i prije svega ideje o pravu svakog čovjeka na samoodređenje, a to naravno ima politički efekt pri čemu ja branim slobodu mišljenja i štampe."

Kršćani često kritičniji od muslimana

I karnevalistima u Mainzu je važna sloboda štampe. Ipak dugo se diskutiralo o tome kako se osvrnuti na napade i da li je terorizam uopće tema za povorku za pokladni ponedjeljak. U konačnici imamo odgovornost, kaže Richard Wagner, predsjednik Udruženja karnevalista u Mainzu. "To je jedna javna manifestacija, a mi nažalost ne poznajemo te ideologizirane tipove." Od takvih ljudi se, kaže on, publika mora štititi. "Ako se kritizira crkva i religija, onda je potrebna tolerancija, ali kod njih je prisutna samo mržnja".

Wagner govori iz vlastitog iskustva. Prije nekoliko godina je karnevalist Dieter Wenger kritizirao celibat katoličkih svećenika. Na karnevalskom vozilu bila je figura s likom plavuše koja je sa svećenikom sjedila u kadi. Uslijedile su žestoke kritike. Jedna grupa katolika željela je pod svaku cijenu spriječiti prolazak tog vozila. No karnevalska povorka je ipak prošla i to uz veliko policijsko osiguranje. Na koncu povorke na figure su bačeni molotovljevi kokteli, a vozač je morao napustiti vozilo koje se zapalilo. "Interesantno je da sa papom mogu raditi što hoću, ali samo ako se nešto tiče samih katolika oni onda reagiraju", kaže Wegner.

Kada govori dvorska luda

Muslimane Wegner rijetko kritizira. Prije nekoliko godina, kada je došlo do rasprave između tadašnjeg pape i islama on je napravio figuru pape koji se svojim vozilom vozi u pravcu minareta. Time su obje religije u podjednakoj mjeri bile na meti satire. Sa islamske strane nije bilo kritika. Napad u Parizu, koji je bio napad ne samo na ljude, već i na slobodu mišljenja i govora, Wenger želi komentirati sa "podignutim kažiprstom", a da pri tome ništa neće dovoditi u vezu sa Parizom. "Ovdje vlada red. Mi imamo slobodu mišljenja, štampe i vjeroispovijesti, i mi to pokušavamo predstaviti."

Karneval u Mainzu ima svoju maskotu koja se zove "Beyaz". Sa fenjerom u ruci ova maskota utjelovljuje dvorsku ludu karnevala. "Ona traži istinu i pravdu", objašnjava predsjednik Udruženja karnevalista u Mainzu, Richard Wagner. Prije 40 godina je ova dvorska luda govoreći o sebi u trećem licu rekla nešto što važi i danas za karneval u Mainzu: "On se ne da zbuniti, on nikada neće biti instrumentaliziran. On se igra vatrom, čak i pod cijenu da se opeče."