Karneval u Ljubuškom: prilika za kritiku

Karnevalska ideja posprdnog 'imenovanja' ulica i trgova u 'Karnevalskoj Republici Ljubuški' mnoge je natjerala na smijeh ali i polemike među samim Ljubušacima. Samo jedna rečenica najave ove karnevalske manifestacije govori da u Ljubuškom puno toga nije u redu:"Poštovani karnevalski puče, vi koji ste otišli u Njemačku, vi koji ste ostali, i vi koji ste momentalno u autobusu, čujte i počujte...".

U zapadnoj Hercegovini ima i onih koji ukazuju na društvene probleme, a ponekad čak i glasno podviknu, dobro protresu i takvom "drskošću" iznenade ne samo ljubušku, nego i problemima uljuljkanu hercegovačku javnost.

Vrijeme pepelnice, kada se okončava karneval i ističu političke poruke, došlo je i u Ljubuški. Karneval je puk iskoristio da za sve nedaće okrivi Marka Karnevala. Ostali dio godine pučka većina šuti. Zašto? "Egzistencija – vjerujem da je mnogima to prvi razlog. No, ljudi ne shvaćaju da se velike stvari događaju uz veliku žrtvu. Mnogima je svrha – mirno steći mirovinu. Nekima čak i u ranim dvadesetim, kad u njima cvijeta potencijal i pokretačka snaga za promjene", pojašnjava za DW Marija Herceg, predsjednica Udruge mladih Agape iz Ljubuškog. Upravo mladi aktivisti i volonteri ove udruge ne daju da se Ljubušaci prešutno prepuste problemima.

Ova aktivistica, kao najveće probleme ovog kraja, ne navodi nezaposlenost, niti pribjegava jadikovci, niti za nedaće okrivljuje nekoga trećeg. Ona tvrdi da je najveći problem društva zaplašenost. "To je strah a on se samo rješava učenjem. Nit-vodilja političkih stranaka je nepotizmom do glasa. Njihova ljudska infrastrukura temelji se na računici, bez stvarnog pokretačkog duha, vizonarstva i volje za promjenom. To se širi kao kuga kroz buduće mandate, samo zbog straha, jednih da ne izgube 'siguran' posao, a drugih da ga nikad ne dobiju. Takvom sustavu odgovara status quo", na nov način o ovoj temi govori ova mlada aktivistica.

Kaže da se i danas koristi rat i poslijeratno razdoblje, nacionalizam, veličanje isključivanjem nacionalnog i religijskog identiteta u cilju izbornih pobjeda.

"Bilo je potrebno pronaći nove uzroke za trajan ostanak političara na tronu. Tu je ekonomska kriza i nezaposlenost došla kao naručena. Dakle, radi se o novom masovnom robovlasništvu, zar ne?", pita se ona te, s dozom idealizma, promišlja jednostavno rješenje: masovnu nepokornost, slobodu i vjeru da sutra ipak može donijeti dobro.

Blogom protiv šutnje

O trpljenju nezadovoljstva kao i o mnogim društvenim devijacijama na svom blogu piše Ljubušanka Martina Mlinarević Sopta, književnica i odnedavno mlada majka s adresom u Širokom Brijegu. Nekoć prisutna u medijima, posljednjih godina odlučila je komentirati aktualne teme u BiH samo putem bloga i to uz podršku tisuća pratitelja na društvenim mrežama.

"Nema ništa od naše u zemlji u kojoj svatko gleda samo na sebe...tamo gdje se samo želi da je drugome gore. I nema ništa ljudsko u ljudima koji su odavno ljude u sebi izgubili", napisala je ona u jednoj od svojih najnovijih kolumni.

"U povijesti ćemo biti zabilježeni kao oni koje je jahala dvadesetogodišnja kriminalna, združena elita i šutjeli smo bespogovorno...koji su trpjeli surovu neimaštinu i nezaposlenost, iseljavanja gora od ratnih, tragedije teže od najtežih, licemjerstvo i beznađe, i od svega smo okrenuli glavu i slegnuli ramenima. U povijesti ćemo ostati zabilježeni kao ništa", piše ova književnica komentirajući bešćutnost i ravnodušnost.

Satirom PROTIV

Ipak, čini se, karneval nije jedina platforma na kojoj se uz parodiju, humor i satiru ismijava vlast, društvene pojave, socijalnu nepravdu i probleme. To radi i mala, anonimna ekipa intelektualaca satiričnog portala 'eroGAG.com', s više od 80 tisuća samo 'Facebook prijatelja'. Ne žele otkrivati identitet, pa tako ni za DW, izbjegavaju medije ali im se ne može osporiti značajna uloga u razvoju društvene svijesti.

Vijest o njemačkom ukidanju radnih dozvola za hrvatske državljane, s 'eroGAG-a' su ovako popratili: "Hrvati BiH su konačno dosanjali višedesetljetni san – treći entitet je i službeno oformljen. Osim toga, Hrvati će dobiti i svoj kanal – Der Dritte (hrvatski: Treći), a dogovoreno je i prvo snimanje emisije Garmischpartenska vremena po uzoru na nekadašnja Mostarska vremena. Prvi val iseljenja u treći entitet očekuje se nakon Velike Gospe kada će većina iskoristiti dolazak rodbine iz Njemačke te se pokušati uvaliti u njihov automobil na povratku".

Stoga, prema aktivistici udruge 'Agape' s početka priče, recept za 'buđenje' je volonterizam, učenje i reakcija na nepravdu. "Kao što je i ovo robovlasništvo masovno, potrebna je i masa da se okonča. Ali i pokretači koji će zakotrljati prvi kamen", zaključuje Marija, no uz bojazan da "mladi ipak ne ostanu hipnotizirani duhom pokvarenjaštva gdje se plavom kovertom dobro prolazi, dobiva posao i 'snalazi' u društvu".