Karadžić: „U Srebrenici nije bilo genocida, Sarajevo nije ni ogrebano“
11. juni 2012Po Pravilniku Haškog tribunala na polovini suđenja optuženi može zatražiti oslobađanje od krivice po jednoj ili više tačaka optužnice uz argumente da tužioci nisu izveli dovoljno dokaza o njegovoj krivici. Karadžić i njegov pravni savjetnik Piter (Peter) Robinson zatražili su oslobađanje od krivice po svih jedanaest tačaka optužnice.
Genocida u Bosni i Hercegovini nije bilo, tvrdio je Robinson. Bilo je zločina, i patnji i ratnog raseljavanja, ali ne i nastojanja optuženog da se jedna etnička zajednica djelimično ili u cijelosti uništi. To je bila intonacija za tročasovno Karadžićevo izlaganje u kojem je tvrdio da su tužioci uzaludno uložili ogroman napor da dokažu njegove genocidne namjere i direktno učešće u izvršenju genocida.
Karadžić: propaganda muslimanskih ekstremista o broju žrtava
"Nije dokazana nikakva moja namjera za zbivanja u Srebrenici. Ja tvrdim da nije dokazano ni da je u pitanju bio genocid. Nema elemenata na osnovu kojih bi vijeće moglo donijeti osuđujuću presudu u odnosu na mene i vjerujem da nema elemenata na osnovu kojih bi tužilaštvo donijelo presudu da je bio genocid. Bojim se da je Tužilaštvo podleglo propagandi muslimanskih ekstremista o broju žrtava", kazao je Karadžić.
Štaviše, po Karadžićevoj tvrdnji, ubijanja na području Srebrenice počeli su Bošnjaci u selu Kravica: "Tužilaštvo nije dokazalo da se išta desilo prije incidenta u Kravici. Incident u Kravici se desio zato što je jedan od muslimanskih zarobljenika, u ležernoj atmosferi u kojoj su ih stražari držali, oteo oružje i pucao, i onda je izazvao haos."
Valja, međutim, podsjetiti da je u Kravici ubijeno između 1000 i 1500 bošnjačkih zarobljenika.
„Preseljenje stanovništva kao evakuacija za njihovo dobro“
Sarajevo nije bilo pod opsadom Vojske Republike Srpske, tvrdio je Karadžić. Naprotiv, u Sarajevu i oko Sarajeva srpske snage su se samo branile od premoćnije Armije Bosne i Hercegovine: "To nije bila opsada. Srpski domaći ljudi su se pretvorili u narodnu vojsku i branili svoje kuće i svoja naselja. Nije dokazan nijedan incident sa srpske strane. Da je srpska strana gađala grad i civilne objekte, ruševine bi bile gore nego u Drezdenu ili u Mostaru. Vidjeli smo kako je izgledao Mostar na snimku iz vazduha. Sarajevo nije ni ogrebano u poređenju sa tim ruševinama."
Zaključujući svoj pledoaje za oslobađajuću presudu prije kraja suđenja, Karadžić je naglasio da nijedan jedini dokaz nije izveden o njegovoj težnji da trajno progna muslimane i Hrvate iz Bosne i Hercegovine i nasilnim putem stvori etnički čistu srpsku državu, kao glavni cilj udruženog zločinačkog poduhvata. Ako je i bilo preseljavanja stanovništva, rekao je Karadžić, bilo je to evakuacija za njihovo dobro, u skladu sa zakonom o opštenarodnoj odbrani.
U srijedu, 13. juna, u nastavku rasprave, tužioci će odgovoriti na navode koje je izložio Karadžić kao zastupnik sopstvene odbrane. Odluku sudijskog vijeća o njegovom zahtjevu za oslobođanjem po svih jedanaest tačaka optužnice treba očekivati prije 16. oktobra, kada je zakazan početak druge polovine suđenja, to jest dokaznog postupka odbrane.
Autor: Dževad Sabljaković
Odgovorna urednica: Marina Martinović