"Kao muslimani moramo se pozabaviti antisemitizmom"

Mazen, 30-godišnji izbjeglica iz Sirije, tačno zna zašto je izašao na demonstracije: kako bi protestovao zbog izraelskog nasilja koje se, po njegovom mišljenju, ničim ne može opravdati. On ovako pojašnjava motive za izlazak na proteste u Njemačkoj, jedne od mnogih u Evropi: „Moji prijatelji i ja smo protiv ilegalnog protjerivanja ljudi iz njihovih kuća. Mi kažemo jasno ‚Ne!‘ ubijanju djece i nepotrebnom bombardovanju zgrada, objekata i infrastrukture, koja je od životnog značaja."

- Pročitajte i ovo:  Erdogan Izrael naziva „terorističkom državom“

Mazen, koji ne želi odati svoje puno ime, opredijelio se za stav koji je sporan u njemačkoj javnosti. Naravno da strane u konfliktu i njihovi pobornici različito tumače i predstavljaju odlučujuće detalje.

Izrael opravdava deložacije u jerusalemskoj četvrti Sheikh Jarrah - koje su s palestinskog gledišta protjerivanja - i to imovinskim pravima Jevreja protjeranih iz istočnog Jerusalema nakon sporazuma o primirju 1949. godine. S pogledom na žrtve oružanog sukoba koji se vodi sa islamističkim Hamasom, izraelska vojska redovno saopštava kako Hamas sistematski pozicionira vojne sisteme u stambena područja kao i da Izrael uvijek upozorava civilno stanovništvo na napade. Istovremeno, Amnesty International traži od Međunarodnog krivičnog suda da povede istragu  o izraelskim napadima.

O Izraelu Mazen ima decidirano mišljenje: "Bio bih lažov kad bih rekao da želimo biti prijatelji s državom Izrael. Ali ona je tu, postoji. Moramo se pobrinuti da riješimo ovo pitanje". Ali, to ga nije spriječilo da učestvuje na demonstracijama sazvanim od strane palestinskih i jevrejskih organizacija, koje kritiziraju izraelsku politiku u palestinskim autonomnim oblastima.

- Pročitajte i ovo:  "Antisemitizam je društveni problem"

"Nisu svi protesti antisemitski"

Mazen međutim, priznaje da je na nekoliko skupova bilo antisemitskih izjava i parola: "Ne možete kontrolirati sve." On kaže kako na svakoj demonstraciji ima pojedinaca, ponekad samo nekoliko ljudi, koji se ponašaju neprimjereno. "Isto je bilo u Siriji. Tamo smo demonstrirali za demokratske vrijednosti - ali među nama je bilo i ljudi koji su pozivali na stvaranje islamske države", kaže mladi Sirijac, poredeći to sa pro-palestinskim demonstracijama u Njemačkoj: "Da, na takvim skupovima dolaze do riječi i neki ljudi, koji su antisemiti. Ali to ne znači da je čitav protest antisemitski. "

Ipak, antisemitski stav nekih, pa čak i većih grupa sudionika, nije se mogao prečuti. Na demonstraciji u Gelsenkirchenu nekoliko učesnika uzvikivalo je u horu "Scheißjuden". Kao rezultat toga, u Njemačkoj se u medijima i među političarima razbuktala velika rasprava o antisemitizmu među muslimanima i imigrantima, što je ovu zajednicu stavilo pod pritisak da se opravda.

Aiman ​​Mazyek, šef Centralnog vijeća muslimana, jasnim riječima je prokomentirao video o incidentu u Gelsenkirchenu: "Kategorično osuđujem takve odvratne scene", napisao je na Twitteru. "Ko se žali na rasizam, a istovremeno širi antisemitsku mržnju, gubi vjerodostojnost."

"Nazivanje problema pravim imenom"

Osnivač društva Alhambra Eren Güvercin, koje zagovara međunarodno razumijevanje, nije baš iznenađen scenama poput one u Gelsenkirchenu. Antisemitizam je samo povremeno vidljiv među muslimanima u Njemačkoj, kao na primjer prilikom eskalacije nasilja na Bliskom istoku. "Ali to ne znači da ne postoji u mirnim vremena." Antisemitizam je, kako ističe Eren Güvercin, središnja ideološka komponenta niza ekstremističko-islamističkih organizacija, koje su ga pokušale uvesti u redove umjerenih muslimana. "Kao muslimani, mi se s tim moramo suočiti. Ali često sve padne u vodu jer nismo u stanju problem nazvati pravim imenom."

Bülent Ucar, profesor islamske teologije sa Univerziteta u Osnabrücku, kaže kako "postoje dobri argumenti protiv izraelske politike okupacije i eksproprijacije koji su u suprotnosti s međunarodnim pravom". "Ali postoje i polarizujući akteri koji politički spor na Bliskom istoku nabijaju antisemitizmom i pokušavaju ga prenijeti u Evropu. To ni na koji način nije prihvatljivo. Nema opravdanja za prijetnje i uznemiravanje Jevreja u Njemačkoj. To je neoprostivo i apsolutno 'No Go'."

"Praviti razliku  između legitimne kritike i antisemitizma"

Tokom demonstracija su se ispoljili i pomiješali  različiti motivi, kaže Orkide Ezgimen, šefica projekta "Discover Diversity" iz "Kreuzberg inicijative protiv antisemitizma" (Berlin). Postoje kritike izraelskih postupaka protiv Palestinaca, ali i visok potencijal agresivnosti,  dijelom prošaran antisemitskim motivima. "Oni ciljaju na njemačku istoriju i holokaust. To je očito antisemitski," ističe Orkide Ezgimen. "U demokratiji naravno postoji pravo na demonstracije protiv politike koju vodi druga zemlja - ali ne u takvom obliku! U slučaju izraelsko-palestinskog sukoba, mora se napraviti jasna razlika između legitimne kritike i antisemitizma."

"Ne okrećite jednu manjinu protiv druge"

Ekspertica za islam i publicistkinja Lamya Kaddor ukazuje na još jedan aspekt: "Napadi na sinagoge su strašni i sramotni. Ali i reakcije u njemačkom društvu su takođe problematične. U ovoj zemlji se već dugo bavimo antisemitizmom. Sada ne bismo trebali okretati jednu manjinu protiv druge. To će samo biti u funkciji dalje podjele naše zajednice. "

Rachid Amjahad, predsjedavajući "Društva za kulturu i nauku zemalja Magreba" kaže da je za njega, kao muslimana, presudno zauzeti jasan stav protiv antisemitizma. Odbija da mu se kao muslimanu pripiše kolektivna odgovornost zbog antisemitskih napada. Osjeća se pogođenim i kada se vrše napadi na džamije u Njemačkoj i u takvim slučajevima također priželjkuje solidarnost. "Konačno i mi, kao muslimani, moramo pružiti solidarnost drugim vjerama kada se napadnu njihove institucije. Solidarnost nije jednosmjerna ulica."

"To nije prihvatljivo za mene kao muslimana"

Eren Güvercin iz društva Alhambra ide korak dalje i žali zbog postojanja "dvostrukih standarda" među nekim sudionicima pro-palestinskih demonstracija u Njemačkoj. "Svako ko ispred sinagoge skandira"Scheißjuden"- „Jebeni Jevreji" i odbija pravo Izraela na postojanje, je nastrojen antisemitski i nema interesa za mir. Svako, ko ima romantičarski pogled na terorističku organizaciju Hamas i njen nihilizam i ko opravdava teror pravdajući ga politikom izraelske vlade, prihvata Hamasovo opredjeljenje za destrukciju.

Međutim, antisemitske tendencije ne treba paušalizirati, kaže Bülent Ucar. "Musliman iz Bosne, na primjer, obično ima potpuno drugačiji odnos prema Izraelu od jednog Sirijca." Neovisno od toga, sada su potrebne platforme za dijalog, lične razgovore i susrete između muslimana i Jevreja.

"Ne pretvarajte politički sukob u vjerski"

„Sada se mora raditi na tome da se posljedice bliskoistočnog konflikta u Njemačkoj usmjere na pravi kolosjek", kaže aktivista Rachid Amjahad. "Ako se protesti dovedu pred sinagoge, to je vrlo opasno. Time se jedan sukob za teritorije pretvara u vjerski sukob. A to je onda vrlo teško riješiti."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu