Kandidatski status, nagrada za nerad

“Malo sam optimističniji od mojih sagovornika i mislim da se kandidatski status može dogoditi u roku od godinu dana nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)”, rekao je Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH, dok je drugi član, Nebojša Radmanović zračio još većim optimizmom: “U BiH treba odmah nakon potpisivanja SSP-a učiniti sve, kako bi za manje od godinu dana mogli istaknuti kandidaturu, a da li će to tako biti, vidjećemo”.

Ovaj razgovor vođen je u Briselu početkom 2008. godine, gdje je tadašnji Komesar za proširenje EU Oli Ren, okupio članove Predsjedništva BiH, Nebojšu Radmanovića, Harisa Silajdžića, te predsjedavajućeg Savjeta ministara Nikolu Špirića, koji je samo nekoliko mjeseci kasnije, na istom mjestu u ime BiH, potpisao SSP.

Umjesto jedne, 14 godina

Umjesto jedne godine od potpisivanje SPP-a, te očekivanja koja su i tada bila gotovo nemoguća misija, BiH je 14 godina kasnije dobila preporuku za kandidatski status. Uslovno. Iako se više ne traži 14 prioriteta iz oblasti politike, ekonomije, demokratije, ljudskih prava, sada je potrebno tek osam. Konačna odluka šefova država zemalja članica EU će biti donesena u decembru.

“Radi se o političkoj odluci i takvu je treba prihvatiti”, jasan je bivši ambasador BiH u Briselu pri evropskim institucijama, Osman Topčagić, koji pozdravlja preporuku Evropske komisije. 

“Ovo za BiH, sigurno nije priznanje onog što je do sada urađeno. Jer izvještaj o napretku BiH koji je predstavljen, veoma je kritičan. U njemu se navodi da je vrlo malo urađeno, ako je uopšte nešto, i na ispunjavaju uslova na evropskom putu”, kaže Topčagić.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler, predao je predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji, preporuku o kandidatskom statusu BiH, kao i izvještaj o napretku. U drugom dokumentu se navodi  da BiH nije ostvarila značajni napredak, osim u nekim segmentima u zadnjih nekoliko mjeseci. 

Uslovljena očekivanja 

“Preporuka je da se ide sa dodjelom kandidatskog statusa BiH i to bez ikakvih dodatnih uslovljavanja”, rekao je Satler, navodeći da ostaju samo očekivanja da se nastavi sa reformama.

Stručnjak za međunarodne odnose iz Banjaluke Miloš Šolaja, smatra da je Evropska komisija “uslovila samu sebe, davanjem kandidatskog statusa Ukrajini”, koja nije ni na početku puta, koji je BiH prošla. I on vjeruje da je odluka politička.

“To neće značiti ništa posebno dobro za BiH, jer će se politički akteri opustiti sada u cijelom ovom procesu ka EU, znajući da i raniji uslovi više ne važe”, kaže Šolaja, ističući da ni društvo u BiH nije spremno da odgovori standardima EU u pogledu hamonizacije sa zemljama članicama EU.

“Ali, ako to bude način da se stimulišu procesi u BiH, možda bude i pozitivno”, zaključuje Šolaja.

Kada su sredinom ove godine Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata, u BiH su se mogle čuti primjedbe da to nije fer u odnosu na zemlju koja već godinama traži kandidatski status. Evropski zvaničnici tada su saopštili da je to odluka koja će Ukrajinu udaljiti od ruskog uticaja a sada se otvorilo pitanje, da li je preporuka za BiH, pokušaj da se i ovaj dio Evrope, skine sa interesne liste Ruske Federacije.

Slovenski korijeni i orijentalni uticaj

Ambasada Rusije u BiH, saopštila je da je pogrešno stavljati zemlju pred vještački izbor “sa nama ili protiv nas”. Povodom “pristupa Vašingtona i Brisela Balkanu”, uvjereni su da BiH ima pravo, nakon postizanja konsenzusa među svim narodima, na slobodnu interakciju sa svim državama.

“Jedino na taj način, a ne po nalogu evropskih ili prekookeanskih „mentora“, ističu iz ovog diplomatskog predstavništva, navodeći da je BiH nesumnjivo dio evropske civilizacije, ali i da bi bilo pogrešno ograničiti se na to. 

“Ne smijemo zaboraviti njenu bogatu istoriju – to su i slovenski korijeni i viševjekovni orijentalni uticaj. Sve to ovu zemlju čini posebnom i jedinstvenom, upravo u tom spoju kulturnih, vjerskih, društvenih tokova je njena ljepota”, poručeno je iz Ambasade Rusije.

Politički analitičar iz Sarajeva Srećko Latal, kaže da je cijeli proces proširenja EU uvijek bio politički proces. Nažalost kaže, odsustvo uticaja EU na Balkanu, koji je evidentan posljednjih desetak godina, omogućio je ostalim akterima, da dublje uđu na ovaj prostor, uključujući i Rusiju.

“I bojim se da će ti strani uticaji, imajući u vidu sve veće podjele i unutar i između balkanskih zemalja, dalje potpirivati te tenzije, sve dok EU ne nađe način da konkretizuje i oživi tu ideju o evropskom proširenju na Balkanu”, smatra Latal. 

Krajnji cilj: Evropa bez granica

Visoki predstavnik Kristijan Šmit, pozdravio je odluku Evropske komisije da preporuči dodjeljivanje statusa kandidata BiH.

“Preporuka Evropske komisije još jednom potvrđuje opredijeljenost Evropske unije za integracijsku perspektivu Zapadnog Balkana, a posebno Bosne i Hercegovine. BiH već ima rezervisano mjesto u velikoj evropskoj porodici”, rekao je Šmit, naglasivši da je ova poruka posebno sada važna kada je na sceni kršenje međunarodnog prava, a suverenitet i teritorijalni integritet nezavisnih država se dovodi u pitanje ili ugrožava.

“Na liderima i institucijama BiH ostaje odgovornost da urade svoj dio posla”, kaže Šmit, uz poruku da je krajnji cilj da mlađe generacije žive u Evropi bez granica.