Kakvu korist ima NATO od povećanja trupa na istoku?

NATO je usred tenzija sa Rusijom objavio da razmatra mogućnost raspoređivanja novih borbenih jedinica u istočnoj Evropi. Konkretno, multinacionalne borbene trupe treba da budu stacionirane u zemljama NATO-a jugozapadno od Ukrajine, kao što je Rumunija. Do sada su takozvane borbene grupe postojale samo u Estoniji, Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. Prema riječima generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, planovi bi se mogli implementirani još tokom predstojećeg proljeća.

NATO ima četiri takozvane borbene grupe: na sjeveroistoku, u baltičkim državama i u Poljskoj. Prema dogovoru NATO-Rusija iz 1997. godine, Alijansi nije dozvoljeno da trajno stacionira veće borbene jedinice u novim državama članicama. Zato NATO svakih nekoliko mjeseci redovno rotira trupe.

Povećanje broja vojnika

Borbeno spremni pješadijski bataljoni su ograničeni na maksimalno 1.500 vojnika. Uspostavljanje ovih borbenih grupa dogovoreno je na samitu NATO-a u Varšavi 2016. godine nakon aneksije ukrajinskog poluostrva Krim i ruske podrške separatista u istočnoj Ukrajini.

Velika Britanija je najavila da u bliskoj budućnosti namjerava udvostručiti svoje trupe u Estoniji koje trenutno broje 800 vojnika. Oko 1.500 vojnika raspoređeno je pod zastavom NATO-a u Letoniji i oko 1.000 u Poljskoj. Sve u svemu, NATO ima do 4.900 svojih snaga na "sjeveroistočnom krilu". To nije mnogo u poređenju sa raspoređivanjem najmanje 100.000 vojnika od strane ruske vojske u Bjelorusiji i oko Ukrajine.

Diplomate NATO-a u Briselu ne kriju činjenicu da su borbene grupe više politički signal Moskvi. Ako bi Rusija napala borbenu grupu, Kremlj bi morao da se obračuna sa čitavom alijansom zbog multinacionalnog sastava jedinica. Prema članu 5 NATO sporazuma, države članice bi morale da se međusobno podržavaju.

Američka pomoć

Prema navodima Pentagona SAD trenutno u Evropi pod oružjem imaju  ukupno 70.000 žena i muškaraca u Evropi. Polovina njih stacionirana je u Njemačkoj, gdje se nalaze velike američke vojne baze u Stuttgartu i Ramsteinu. Osim toga, postoji 7.000 vojnika koji su stalno raspoređeni u Evropi na vježbama i pojačanjima. Broj američkih vojnika u evropskim zemljama NATO-a ponovo raste od 2014. godine, otkako je Rusija napala Ukrajinu. Najniži nivo je bio 2013. godine sa 63.000. Međutim, na kraju Hladnog rata 1990. godine, još uvijek ih je bilo 250.000.

Brodovi i avioni

Podršku ne šalju samo SAD, već i Velika Britanija, Španija, Holandija i druge članice NATO-a. Ratni brodovi iz Danske i Španije plove prema Crnom moru. Borbeni avioni iz Španije i Holandije mogli bi da budu raspoređeni u Bugarskoj, ali oni su samo dio redovnog nadzora zračnog prostora jer nemaju borbenu misiju. NATO također vrši zračni nadzor širom baltičkih država i u Sloveniji, jer te zemlje nemaju svoje zračne snage.Mlaznjaci iz zemalja NATO-a, uključujući Bundeswehr, koriste se na principu rotacije, prvenstveno za posmatranje kretanja ruskih aviona, koji često lete nenajavljeno i pomoću transpondera bez identifikacije.

Stalni centri na istoku

NATO ima brojne štabove i komande u istočnim državama članicama, ali to nisu borbene snage. Strateške raketne odbrambene jedinice protiv mogućih napada Irana, Južne Koreje, Kine, a možda i Rusije, su također stacionirane u Poljskoj i Rumuniji. U svakoj istočnoj zemlji članici, NATO ima jedinicu za integraciju snaga. U Rumuniji postoji vojna obavještajna jedinica, a u Poljskoj komanda za obrazovanje i obuku.

Pored trupa koje predvodi sam NATO, tu su i oružane snage 30 država članica koje zajedno broje oko tri miliona ljudi. Naravno, ne mogu se svi potencijalno iskoristiti protiv Rusije na istočnom krilu. Samo u SAD je u uniformama 1,3 miliona žena i muškaraca. Rusija ima oko milion ljudi pod oružjem. Oko desetine njih je stacionirano na ukrajinskoj granici. Sama Ukrajina ima vojsku od oko 200.000 vojnika, ali su slabije naoružani i opremljeni od ruskih.

„Kada je riječ o pojačanju trupa, SAD hodaju po tankoj linii”, smatra stručnjakinja za odbranu Melanie Sisson iz istraživačkog centra Brookings u Washingtonu. Slanje previše vojnika moglo bi dodatno eskalirati situaciju. „S druge strane, također je jasno da je 3.000 vojnika premalo ako se SAD zaista žele vojno zauzeti za Ukrajinu”, izjavila je Sissonova za Radio NPR. Potpuno drugačiji tonovi dolaze iz Moskve. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je SAD da stalno dižu tenzije povećanjem trupa. "Zabrinutost Rusije je potpuno opravdana, jer se Amerikanci šalju u evropske zemlje", rekao je Peskov, koji uglavnom izjednačava NATO i SAD.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu