Kako se jedan poljoprivrednik bori protiv poplava

Poslednjeg dana u godini, kada su se mnogi Nijemci opušteno spremali za doček Nove godine i proslavu, Dirk Rajneke je rano ujutru užurbano pripremao svoja tri traktora za polazak. Poljoprivrednik iz grada Vinsen an der Aller, u pokrajini Donja Saksonija, danima je neprekidno radio i zajedno sa drugim poljoprivrednicima pomogao u postavljanju nasipa protiv poplava. Sa ciljem da od poplava spasi 150 tona krompira sa svoje farme. Sa šestoricom pomogača, do ranih večernjih sati se trudio da sačuva zimsku žetva od potpunog uništenja.

Rajneke je za DW izjavio: „Imam 58 godina, nikada nisam doživio ovakvu poplavu. Obično imamo poplavu srednje jačine svakih četiri do pet godina, nakon čega su putevi ponovo prohodni i mogu ponovo da se koriste. Ali nikada u selu nismo imali ovako visok vodostaj kao sada“.

Skoro svaki poljoprivrednik u Donjoj Saksoniji pogođen poplavama

Rajneke pripada osmoj generaciji koja vodi farmu. Uglavnom se bavi proizvodnjom mlijeka. Svakog jutra najprije provjerava koliki je vodostaj Alera. Rijeka duga 260 kilometara, koja u mirnim vremenima polako vijuga saveznim pokrajinama Saksonija-Anhalt i Donja Saksonija, trenutno se na mnogim mjestima izlila iz korita. U susjednom selu trenutno se postavlja pokretna brana iz Francuske, duga 1,2 kilometra, kako bi se spriječila dalja šteta.

„Nedostajalo je najviše 23 centimetra, tada bi voda došla preko nasipa. I to bi bila potpuno nova situacija. Zaista ne znam šta bi bilo sa nama da je brana popustila“, kaže Dirk Rajneke. 

Landfolk Donja Saksonija, udruženje poljoprivrednika te savezne pokrajine, procjenjuje da je skoro svako od 35.000 poljoprivrednih gazdinstava pogođeno poplavama. „Poplavljeno je nekoliko stotina hiljada hektara njiva i pašnjaka“, kaže predsjednik udruženja Holger Henis. Takođe, stotine gazdinstava je bilo pogođeno poplavama, „ali srećom, u samo nekoliko slučajeva su bile pogođene i štale, kada je stoka morala da bude evakuisana“.

Poplave i vladini planovi štednje

U mnogim regionima posebno je pogođena žetva krompira i šeć́erne repe. Rajneke je imao isto iskustvo kao i mnoge njegove kolege u Donjoj Saksoniji. Zbog izuzetno kišne jeseni, mnoge poljoprivredne oblasti više nisu bile prohodne, a tešku mehanizaciju nije bilo moguće koristiti. Prema riječima poljoprivrednika, već od novembra mnoge obradive površine su bile pod vodom. 

„Na primjer, u zemlji imam još hektar krompira, još nisam uspio da ga izvadim, on je izgubljen. Šteta je već oko 6.500 evra. Na to dolazi još oko 5.000 evra zbog natopljenih 20 hektara žita“, računa Rajneke. „Trenutno još uvijek koristim rezerve od prošle godine, ali naravno da će one biti potrošene u nekom trenutku. 2024. će biti teška godina, to je sve što mogu da kažem.“

Uz to, plan štednje savezne vlade predviđa da se ukinu poreske olakšice za dizel, kao i za poljoprivredne i šumske mašine. Sa poplavom, mnogi njemački poljoprivrednici su doživjeli dodatni udarac u veoma kratkom vremenskom periodu. Dirk Rajneke, koji je u decembru učestvovao na protestima poljoprivrednika u Berlinu, bio je među onima koji su pozvali političare da odustanu od svojih planova. 

Protesti poljoprivrednika su očigledno bili uspješni. Jer 4. januara je njemačka vlada saopštila da želi djelimično da poništi smanjenje subvencija za poljoprivrednike.

Obustaviti kočnicu duga zbog poplava?

U međuvremenu, u Berlinu se čuju zahtjevi da se, zbog poplava i štete koja je uslijedila, olabavi kočnica duga, koja ima za cilj da ograniči zaduživanje države. Koliki će biti obim štete za poljoprivrednike, još uvijek nije poznato, jer poplave ne samo da uništavaju ogromne obradive površine sa dalekosežnim posljedicama, već i potpuno obustavljaju čitave lance snabdijevanja.

Na primjer, 150 tona krompira koje Rajneke sada skladišti pod velikom zelenom ceradom na svom imanju, zapravo je trebalo da bude prerađeno u skrob - ali je i proizvodna kompanija pogođena poplavama. Žitarice koje je posijao u oktobru poljoprivrednik neće moći da koristi sledeće zime. Mnogi poljoprivrednici će zbog toga morati ponovo da siju u proljeće, ali pošto se radi o ogromnim površinama, moglo bi da ponestane sjemena, strahuje Dirk Rajneke.

Klimatske promjene problem za poljoprivrednike

Kuda sa gnojivom ako su poljoprivredne površine možda neprohodne do sredine februara? A onda, kao rezultat klimatskih promena, poljoprivrednici bi samo nekoliko mjeseci kasnije mogli da budu suočeni sa još jednim velikim izazovom: ljetnjom sušom. Dirk Rajneke je veoma zabrinut za budućnost njemačke poljoprivrede, posebno zbog klimatskih promjena.

„Mislim da će se desiti ono što se desilo u industriji ili trgovini. Nekoliko većih kompanija će preživjeti. Ali porodična, srednja i manja preduzeća, ili će tražiti niše ili će prije ili kasnije reći, to se više ne iplati. Daćemo zemlju u zakup i tražiti druge izvore prihoda.”

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu