Kako Rusija regrutuje migrante za rat?

Ruske vlasti sve više pokušavaju da popune redove vojske migrantima iz centralne Azije. Odvode ih pravo sa ulice u regrutne centre i onda ih nagovaraju, ili pak prijetnjama i silom tjeraju da potpišu ugovore sa Ministarstvom odbrane Ruske Federacije.

- pročitajte još: Prikrivena regrutacija? - Kako Rusija regrutuja vojnike

Mnogi migranti su do sada tražili rusko državljanstvo. Ali, sredinom avgusta, Savjet za ljudska prava je ruskom predsjedniku predložio izmjene zakona o migracijama, kojima bi registracija vojne službe postala obavezan uslov za dobijanje ruskog pasoša. Krajem avgusta Komunistička partija je u ruskoj Državnoj Dumi predstavila nacrt zakona, koji bi omogućio oduzimanje državljanstva „novim Rusima" u slučaju odbijanja odlaska u rat, bjekstva od mobilizacije ili neregistrovanja za vojnu službu.

„Da li je Mariupolj u Moskovskoj oblasti?"

Činjenica da su migranti-radnici regrutovani da služe u ruskoj vojsci prvi put je postala poznata neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu. Uzbekistanski bloger Bahrom Ismailov je 20. februara 2022. na svom Jutjub (YouTube) kanalu postavio video, u kojem je pozvao migrante da potpišu ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane i obećao da će dobiti rusko državljanstvo nakon šest mjeseci službe.

- pročitajte još: E-mailom i preporučenom poštom: Kako Rusija poziva u rat

Valentina Čupik, advokatkinja koja zastupa migrante, dobila je poplavu poruka nakon 22. februara, kada je počeo agresorski rat Rusije protiv Ukrajine, da se građani Uzbekistana, Kirgistana, Tadžikistana, Jermenije i drugi migranti ubjeđuju da potpišu ugovore sa Ministarstvom odbrane. „Moje kolege i ja smo otkrili snimak koji je napravio jedan Tadžikistanac. On je vozio kamion u Ukrajini i rekao da ne razumije šta se dešava, prijavio se u rusku vojsku a sada ne zna da li će preživjeti", rekla je aktivistkinja za ljudska prava u razgovoru za DW.

Snimak sa komentarom advokatkinje proširio se društvenim mrežama. Čupik i njene kolege pokrenule su kampanju protiv regrutacije u rusku vojsku, što je rezultiralo opadanjem broja regruta. U ljeto 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane počelo je da regrutuje migrante za građevinske radove u Lugansku, Donjecku i Mariupolju, odnosno u oblastima Ukrajine pod ruskom okupacijom. Čupik kaže da su čitave brigade ljudi iz centralne Azije, kojima nije bilo jasno šta je u pitanju, potpisivali ugovore.

„U oktobru su me zvali ljudi iz Uzbekistana i pitali da li je Mariupolj u Moskovskoj oblasti. Jer, velika grupa njih je potpisala ugovor za građevinske radove, navodno negdje u Moskovskoj oblasti. A onda su ih ubacili u autobuse sa zalijepljenim prozorima i odvezli u nepoznatom pravcu - 20 autobusa sa po 53 osobe. Kada su stigli vidjeli su samo ruševine, i shvatili da to ne može biti Moskovska oblast. Jedan od njih je imao moj broj telefona i kontaktirali su me. Bila sam užasnuta i počela sam da zovem ambasade Uzbekistana u Rusiji i Ukrajini. Ali, kontakt sa radnicima je prekinut. Vjerovatno su potpisali ugovore sa Ministarstvom odbrane, jer su čuvari, koji su ih pratili, prijavili da su odvedeni u vojsku", rekla je Čupik.

Obmanom u rusku vojsku

Ubrzo su aktivisti za ljudska prava postali svjesni još jednog trika kojim ruske vlasti pokušavaju da popune vojsku ljudima iz centralne Azije. U migracionom centru Saharovo u Moskvi, gdje se mogu dobiti razna dokumenta, od radne dozvole do boravišne dozvole, muškarci su prevareni da potpišu ugovore sa ruskom vojskom.

"Date im čitavu gomilu dokumenata, do 40 listova papira, da potpišu i date im pola minuta da ih pročitaju. Iza njih je pak ogroman red i nemaju vremena da ih pročitaju. Mnogi ljudi jednostavno potpišu bez da pogledaju. Kasnije se ispostavi da su potpisali ugovor o služenju ruske vojske. Ljudi se onda uspaniče, zovu i pitaju šta da rade. Mnogo je slučajeva da su migranti, i pored dozvole boravka, odustali od svega i bržebolje napustili Rusiju“, kaže Čupik.

Regrutacija stranaca u zatvorima

Takođe se pokušavaju regrutovati migranti u vojsku koji su prekršili ruski zakon i koji se nalaze u pritvorskim centrima čekajući deportaciju. „Nudi im se da sklope ugovor sa vojskom i obećava da će poslije šest mjeseci službe dobiti ruski pasoš. Ako to ne uspije, ljudi se zastrašuju i prijeti im se da će ostatak života provesti iza rešetaka“, rekao je Čupik. Regrutovani su i stranci koji služe kaznu u zatvorima. Pokušavaju ih natjerati da služe u ruskim oružanim snagama premlaćivanjem, mučenjem i prijetnjom silovanja.

Aktivistkinja za ljudska prava kaže da je u isto vrijeme dobijala mnogo pisama sa izvještajima iz zatvora širom zemlje. Upravnik zatvora u Irkutsku tjerao je zatvorenike da potpisuju ugovore sa vojskom a u suprotnom prijetio im produženjem zatvora pod strožijim uslovima.

Državljanstvo samo uz potvrdu regrutnog centra

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 15. maja ukaz o pojednostavljenom davanju ruskog državljanstva strancima koji potpišu jednogodišnji ugovor sa ruskom vojskom. Od tada se sve češće događa da se stranci, koji podnose zahtjev za državljanstvo, šalju u regrutni centar po potvrdu. Tamo ih onda pokušavaju natjerati da potpišu ugovor sa vojskom.

"Bez potvrde iz regrutnog centra, ne prihvataju im dokumenta koja moraju da podnesu za državljanstvo. To je potpuno protivzakonito, nema pisanih naredbi u vezi s tim", kaže Svetlana Ganuškina, predsjednica organizacije „Podrška građana“, koja se zalaže za pomoć izbjeglim i protjeranim licima. Ona pripisuje pokušaje nasilnog regrutovanja stranaca želji ruskih vlasti da povećaju broj vojnika u ruskim oružanim snagama.

S druge strane, pritisak na migrante Valentina Čupik vezuje sa neuspjesima Rusije na frontu, ali i sa regionalnim izborima kao i „sa tradicionalnim ruskim rasizmom i nacizmom". Danas se to održava kao državna ideologija. „Pred svake izbore u Rusiji se raspiruje fobija od migranata. Sada su smislili novi oblik, odnosno prinudno regrutovanje. Oni, koji su najmanje u stanju da se brane, bivaju kidnapovani i regrutovani", rekla je aktivistkinja.

Otadžbine progone plaćenike

U svim zemljama Centralne Azije služenje u vojsci strane države smatra se krivičnim djelom i pravno se tretira kao plaćenička aktivnost. Zbog toga će migranti, koji su potpisali ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane, biti krivično gonjeni ako se vrate u matičnu zemlju. Zatvorske kazne se kreću od pet do 12 godina u Tadžikistanu, pet do 10 godina u Uzbekistanu i 10 do 12 godina u Kirgistanu.

U međuvremenu, ambasade ovih zemalja upozoravaju svoje građane da je učešće u borbama na teritoriji stranih država krivično djelo. Islamski vjerski poglavari iz Uzbekistana su čak izdali fetvu kojom se muslimanima zabranjuje da učestvuju u ratu Rusije protiv Ukrajine. Tadžikistanske vlasti su sada sastavile spiskove tadžikistanskih plaćenika, koji se bore u redovima ruske vojske u Ukrajini. A u Biškeku je u maju 2023. godine jedan državljanin Kirgistana osuđen na 10 godina zatvora zbog toga što se kao plaćenik godinu dana borio za ruske trupe u Ukrajini, a zatim se vratio u Kirgistan.

Trenutno je nejasno koliko se ljudi iz zemalja Centralne Azije bori za rusku vojsku na teritoriji Ukrajine. Prema nekim izvještajima, ruska vojska je regrutovala desetine hiljada migranata.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu