Kako Rusija pokušava utjecati na američke izbore

U fokusu američki istražnih vlasti od prošlog tjedna je jedna tvrtka u američkoj saveznoj državi Tennesseeju. Ona je navodno od ruske državne televizije Russia Today (RT) dobila deset milijuna dolara kako bi za „američku publiku proizvodila i dijelila sadržaje s prikrivenim ruskim vladinim vijestima".

S tim novcem su navodno producirani video-sadržaji koji uoči američkih izbora, koji se održavaju u novembru/studenom, šire prije svega desne narative o temama kao što su useljavanje, rod i gospodarstvo. Te videe su onda na društvenim medijima dijelili desni influenceri, koji rade za tvrtku u Tennesseeju – navodno ne znajući da su videi nastali uz rusko sudjelovanje. Videe su navodno producirala i objavila dva suradnika RT-a.

Stajališta koja se izražavaju u videima „često su u skladu s interesima ruske vlade, da se pojača polarizacija u SAD-u", kaže se u optužnici. Cilj je, kaže se, „oslabiti otpor SAD-a prema ključnim ruskim interesima, primjerice u vezi s ratom u Ukrajini koji je u tijeku".

Uplitanje diljem svijeta

Aktualni slučaj daje mali uvid u to kako Rusija vjerojatno postupa kako bi utjecala na izbore – iako Moskva redovito odbacuje sve optužbe o miješanju u izbore u drugim zemljama.

„Rusija pokušava već godinama utjecati na izbore u demokratskim zemljama, primjerice na američke predsjedničke izbore 2016. ili francuske predsjedničke izbore 2017.", kaže Julia Smirnova iz berlinskog Centra za monitoring, analizu i strategiju (CeMAS), instituta koji se bavi istraživanjem dezinformacija i ideologija urote na internetu. Još u listopadu 2023. je SAD poslao na 100 prijateljskih zemalja diljem svijeta jedan izvještaj tajnih službi prema kojemu Rusija aktivno koristi „špijune, društvene mreže i državne medije" kako bi potkopala povjerenje javnosti u integritet demokratskih izbora diljem svijeta.

Između 2020. i 2022. se to navodno dogodilo u najmanje devet država koje nisu imenovane, osim toga je u još 17 zemalja uočena „manje izražena razina" ruskih aktivnosti na društvenim medijima, koje su trebale pojačati već postojeće unutarnjo-političke sumnje u integritet predstojećih izbora. Izvještaja o pokušajima ruskog utjecaja bilo je i za vrijeme europskih izbora u junu/lipnju 2024. godine.

Zastrašivanje, dezinformacija, manipulacija mišljenja

Velike su mogućnosti sredstava kojima se to provodi. Na jednim izborima u Europi 2020. godine, ne navodi se točno kojima, navodno su zastrašivani aktivisti u predizbornoj kampanji.

Ruski državni mediji su 2020. i 2021. o više demokratskih izbora na cijelom svijetu masovno širili lažne tvrdnje o izbornoj prijevari. U najmanje jednoj zemlji u Južnoj Americi je Moskva osim toga širila masovnu sumnju u neovisnost izbora. „Pritom se koriste različite metode: primjerice hakerski napadi prilikom kojih se objavljuju dokumenti političara, autentični ili djelomice pomiješani s krivotvorenim spisima, kao primjerice na izborima u Francuskoj 2017. godine", kaže Smirnova. „Ono što Rusija također koristi je i manipulacija javnog mnijenja preko društvenih medija uz pomoć neautentičnih profila i preko otvorenih kanala kao što je primjerice Russia Today."

Kako to može izgledati pokazuje takozvana „kampanja dvojnika". Glavni element su pritom, objašnjava Julia Smirnova, „klonirane web-stranice velikih zapadnih medija": Spiegela, FAZ-a, Washington Posta, FoxNews-a i brojnih drugih. Te stranice su tako napravljene da je teško uočiti razliku između originala i krivotvorine – samo što se tamo ciljano objavljuju proruski sadržaji. „Djelomice su to bile izmišljene priče, djelomice članci koji su širili određena politička mišljenja", kaže Smirnova. Linkovi na te fake-članke onda su dijeljeni preko društvenih medija, djelomice čak u komentarima na stvarne članke etabliranih medija. Često se pritom radilo o, objašnjava analitičarka CeMAS-a, „proruskim narativima o ratu u Ukrajini, kojima je Rusija pokušavala potkopati potporu Zapada Ukrajini".

Dugoročni cilj: potkopavanje demokracije

Cilj ruskog miješanja već odavno nije samo širenje i jačanje pro-ruskih stajališta, recimo u vezi s ratom u Ukrajini. U međuvremenu se radi o puno većoj stvari. „Nadređeni cilj je pritom poticanje geopolitičkih interesa Rusije. A destabilizacija zemalja koje Kremlj doživljava kao protivnike Rusije." U tu svrhu se dalje potpiruju rasprave u demokracijama koje polariziraju i što je moguće više produbljuje jaz koji postoji u tim društvima.

U tu svrhu se financijski i augmentativno podupire stranke na političkim rubovima. Već 2022. je Washington Post pisao o tomu da je najmanje 300 milijuna američkih dolara upućeno strankama koje su osobito sklone Rusiji, i u manjim zemljama kao što su Albanija, Crna Gora, Madagaskar ili Ekvador. Prema američkim tajnim službama snage povezane s Kremljem koristile su i tvrtke koje su imale samo poštanski sandučić, institute i druga sredstva kako bi utjecale na političke događaje – često u korist desno-ekstremnih skupina. U martu/ožujku 2024. je češka tajna služba BIS razotkrila mrežu koju je financirala Rusija, a prema kojoj je među ostalim novac dobio i Peter Bystron, zastupnik u Njemačkom Bundestagu iz AfD-a, stranke koju se smatra sigurno desno-ekstremnom. Plaćanja su vjerojatno obavljena preko proruskog portala Voice of Europe sa sjedištem u Pragu. Novac je navodno išao i ekstremnim strankama u Francuskoj, Poljskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Mađarskoj.

Nisu uvijek uspješni

U izvještaju američkih tajnih službi iz oktobra/listopada 2023. kaže se da Rusija slijedi dva cilja: prikazati demokratske izbore općenito kao nepouzdane i delegitimirati vlade koje su tako izabrane. A to destabilizira dotične demokracije i time slabi protivnike Rusije u cijelom svijetu.

Ali, ima mogućnosti kako se tomu suprotstaviti. „To su primjerice pokazale Sjedinjene Države tako što su prošlog tjedna konfiscirale 32 web-domene koje su korištene u kampanji dvojnika", objašnjava Julia Smirnova. Na dugi rok se radi o tomu da se „ojača otpornost demokratskih društava". U to pripadaju programi obrazovanja za jačanje medijske kompetencije mladih i odraslih, kako bi oni postali svjesni da bi i oni vrlo brzo na internetu mogli postati cilj ruskog utjecaja.

„Doista su velika sredstva koja Rusija svake godine ulaže u svoje kampanje diljem svijeta", kaže Julia Smirnova. „Te pokušaje bi trebalo uzeti jako ozbiljno. Ali, treba biti i svjestan da Rusija svojim pokušajima utjecaja ne postiže uvijek i u svakom slučaju svoj cilj."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na
Instagramu