Kako Rusija mijenja svoje ciljeve u ratu protiv Ukrajine

„Rusija će pomoći ukrajinskom narodu da zbaci antiistorijski režim koji je neprijatelj naroda", rekao je, prema navodima agencije TASS, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov 24. jula na sastanku sa Arapskom ligom u Kairu. Rusiji je „žao ukrajinskog naroda" koji „zaslužuje mnogo bolje".

Nepuna tri mjeseca ranije, rekao je nešto sasvim drugo, naime, da je cilj Moskve „da zaštiti narod u Donbasu", te da Kremlj nema namjeru da mijenja vlast u Ukrajini.

DW podsjeća na izjave ruskog predsjednika Vladiira Putina, ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova kao i drugih ruskih zvaničnika o ciljevima Moskve kada je riječ o ratu u Ukrajini.

Juli: širenje „geografskih ciljeva"

Dana 20. jula, Lavrov je sa državnu rusku agenciju RIA Novosti i za medijsku kuću RT rekao da Moskva i dalje hoće da „denacifikuje i demilitarizuje Ukrajinu“, kako ona više ne bi predstavljala opasnost i vojnu prijetnju za Rusiju. On je dodao: „Ne radi se samo o Narodnim republikama Lugansku i Donjecku, već i o regionima Hersona, Zaporožja i nizu drugih područja".

Lavrov je rekao da neće biti širenja „geografskih ciljeva" na područja van takozvanih „Narodnih republika" i dodao da nema smisla da se „u aktuelnoj situaciji" pregovara sa Ukrajinom. To je, kako kaže, specijalitet Amerikanaca, oni se time bave u čitavom svijetu", rekao je Lavrov 1. maja za italijanski „Mediaset".

U tom intervjuu Lavrov je podvukao da je cilj Rusije da „zagarantuje sigurnost ljudi na istoku Ukrajine, kako ih više ne bi ugrožavali militarizacija i nacifikacija, i kako bezbijednost Ruske Federacije ne bi bila ugrožavana sa ukrajinske teritorije."

Kasnije, 31. maja, Lavrov je na sastanku sa generalnim sekretarom Organizacije za islamsku saradnju (OIC) Huseinom Ibrahimom Tahom, izrazio mišljenje da „zapadne kolege" koriste situaciju u Ukrajini da bi „spriječile nastajanjae multipoloarnog svijeta".

Mart i april: Neutralnost Ukrajine i suzbijanje NATO-a

Navodna prijetnja koju Zapad i prije svega NATO predstavljaju za Rusiju, odmah po početku rata je bila glavna tema u govorima ruskih političara. Oni stalno ponavljaju da Ukrajina mora biti neutralna i da samo tako može biti spriječen njen pristup NATO-u. To je naglasio i Vladimir Putin na sastanku sa predstavnicima ruskih aviokompanija 5. marta. Tom prilikom je dodao i da bi u slučaju konflikta između Rusije i NATO-a svima „bilo jasno" kakve bi bile posljedice".

Prije toga, 1. marta, manje od sedam dana po početku ruske invazije, ministar odbrane Sergej Šojgu je na televiziji rekao: „Najvažnije je da se Ruska Federacija zaštiti od vojne prijetnje koju predstavljaju zapadne zemlje koje pokušavaju da iskoriste ukrajinski narod u borbi protiv naše zemlje".

Krajem marta, poslije neuspjeha ruske ofanzive na Kijev, retorika se primjetno promijenila. „Denacifikacija i demilitarizacija" su potisnute u drugi plan. Prednost su dobili podrška Donbasu i rješenje konflikta pregovorima. Tako je 25. marta zamjenik šefa ruskog generalštaba, general-pukovnik Sergej Rudskoj, rekao da je cilj „ruske specijalne operacije da pomogne ljudima u Narodnim Republikama Donjecku i Lugansku, koji su osam godina izloženi genocidu kijevskog režima".

U aprilu su ruski zvaničnici ponovo tematizovali konfrontaciju sa NATO-om i SAD-om. Jedanaestog aprila, Sergej Lavrov je za Rosiju24 rekao: „Naše specijalne vojne operacije trebalo bi da okončaju bezobzirno širenje kursa ka potpunoj dominaciji SAD-a i njima podređenih zapadnih zemalja u mađunarodnoj areni". Prema njegovim riječima, Zapad je od Ukrajine napravio „područje za definitivno podjarmljivanje Rusije", ali „Rusija nikada neće zauzeti podređenu poziciju".

Jun i februar: Krim i prijetnja koju predstavlja NATO

I Dmitrij Medvedev, šef Ruskog savjeta bezbijednosti, hoće da spriječi članstvo Ukrajine u NATO-u. On je za ruski list „Argumenti i fakti" 29. juna rekao da bi to članstvo za Rusiju bilo opasnije od učlanjenja Švedske ili Finske. Istovremeno je naglasio da je Krim dio Rusije. „Svaki pokušaj da se prodre na Krim bio bi objava rata našoj zemlji. Kada bi to učinila neka članica NATO-a, onda bi to bio konflikt sa kompletnom Sjevernoatlantskom alijansom, treći svjetski rat, totalna katastrofa".

Isto je rekao i Putin u martu na pomenutom sastanku sa predstavnicima aviokompanija.

Još u Putinovom govoru na televiziji 24. februara, kada je rusku invaziju najavio kao „specijalnu vojnu operaciju", veliki značaj je pridavan navodnoj prijetnji Rusiji koju predstavlja dalje širenje NATO-a na istok. Putin je još tada izjavio da je „cilj da se zaštite ljudi koji su osam godina izloženi genocidu i tiraniji kijevskog režima". „Zato se zalažemo za demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine. Osim toga, izvešćemo pred sud one koji su počinili krvave zločine nad civilima, između ostalog i nad građanima Ruske Federacije", rekao je Putin. Tada je još govorio da Moskva ne planira okupaciju ukrajinskih područja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu