Kako roboti iz Njemačke pomažu u deminiranju Ukrajine?

Varljiva je tišina šume u Brovariju, kaže nam Majri Kaningem. Bila je tamo popodne. „To je sasvim mirna zelena površina na sjeveroistoku Kijeva, u kojoj nema tragova sukoba. Imala sam utisak da sam daleko od rata u Ukrajini", priča nam telefonom.

Ali, Kaningem koja radi za organizaciju Halo Trust, odlično zna da su u šumi posijane mine. Krajem marta tu su bile žestoke borbe. Ukrajinska armija odbila je ruski napad, ali su eksplozivne naprave ostale u tlu.

„Prijetnja je sveprisutna i smrtonosna", kaže ona. Ona vodi ukrajinski program Halo Trusta, najveće svjetske organizacije za uklanjanje kopnenih mina. „Ovdje u Brovariju smo već očistili neke površine, da ljudi makar malo mogu da se vrate u normalnost. Ali razmjeri problema su ogromni."

Trenutno 480 ljudi za Halo Trust ide metar po metar, sa detektorima za metal, izrađuju karte, deaktiviraju mine. Plan je da se ljudstvo organizacije utrostruči iduće godine.

Novac iz Njemačke

Kako kaže Kaningem, ključna je finansijska podrška iz Njemačke. Ta zemlja je od februara stavila na raspolaganje 8,4 miliona evra za uklanjanje mina, rekao je portparol njemačkog Ministarstva spoljnih poslova za DW. Od toga je Halo Trust dobio šest miliona. Računa se da će finansijska podrška biti nastavljena još duže vrijeme.

Početkom septembra je šefica diplomatije Analena Berbok obišla minsko polje nadomak Kijeva, koje čisti Halo Trust. „Važno je da se život ovdje normalno nastavi", rekla je Berbok tada.

Na tome rade i ljudi iz Ukrajinske asocijacije deminera. „Trenutno su naši čistači mina zaposleni u regionu Buče i Černigova", kaže Timur Pistriuha koji vodi ovu malu nevladinu organizaciju. Ima svega dvadeset ljudi za rad na terenu. Kaže, svakodnevno se javljaju novi, ali on nema sredstava da ih zaposli.

Pistriuha bi volio da Berlin podrži i tako male ukrajinske organizacije, a ne samo velike međunarodne. Recimo, kaže, u Njemačkoj se prave odlični detektori za metal, a baš to manjka njegovom timu. I roboti za uklanjanje mina bi dobro došli.

Prema karti kojom ovaj čovjek barata, u Ukrajini valja još pregledati 139.000 kvadratnih kilometara zemlje u potrazi za minama, eksplozivnim zamkama ili opasnim ostacima municije. To je površina veća od cijele Grčke.

Ruski vojnici su navodno postavljali eksplozive i na ulaznim vratima kuća, u veš-mašinama ili dječijim igračkama.

Stiže robot „Teodor"?

Humanitarne organizacije uklanjaju mine na područjima gdje više nema borbi, dok je vojska zadužena za čišćenje zemlje oko fronta. Njemačka bi i tu da pomogne – dvadesetak ukrajinskih vojnika trebalo bi da prođe obuke Bundesverove škole na jugu Njemačke.

Prema riječima nemačke ministarke odbrane Kristine Lambreht, Bundesver će ustupiti i opremu kako bi Ukrajina „mogla da vodi borbu protiv podle upotrebe ovog oružja, mina i eksplozivnih zamki".

U njemačkoj armiji iz bezbjednosnih razloga nisu htjeli da za DW odgovore o kojoj se opremi tačno radi. Ranije je potvrđena isporuka četiri robota za uklanjanje mina kojima se može upravljati daljinski.

Sada bi moglo doći i do ustupanja robota „Teodor". On izgleda kao minijaturni tenk, veličine kolica za samoposlugu. Robotskom rukom može da podigne do sto kilograma. Opremljen je cijevima za vodu pod visokim pritiskom, sačmarom i drugim pomagalima kojima može da deaktivira mine.

Još i prije ruske invazije je Ukrajina bila kontaminirana minama i municijom zaostalim iz Drugog svjetskog rata i borbi za Donbas od 2014. godine.

Danas ni stručnjaci ne mogu da pretpostave koliko je eksplozivnih naprava u zemlji. „Međunarodna zajednica mora znati da je pred nama divovski izazov", kaže nam Majri Kaningem. „Biće potrebna dobra kondicija."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu