Kako radi Haški tribunal

Postao je neslužbeno glavni grad međunarodnog pravosuđa. Od tri suda, najstariji je međunarodni sud, osnovan 1946. godine, u kojem se rješavaju međudržavne nesuglasice. U njemu je, na primjer, razmatrana i tužba Bosne i Hrvatske kojom su Srbiju teretili za početak agresije.

Preko 160 optuženih

Pojedinci poput vođe bosanskih Srba, Radovana Karadžića dospijevaju pred Tribunal za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju. Ovaj Posebni sud formiran je maja 93. godine, dok su još trajale ratne razmjerice u bivšoj Jugoslaviji. Bazirao je na UN-ovoj rezoluciji koja je bila vezana za zahtjev da svi procesi budu završeni do 2010. godine.

Četiri glavna tužioca od tada su pred lice pravde doveli više od 160 optuženih. Za rasterećenje tribunala, jednostavniji slučajevi dati su u nadležnost nacionalnim sudovima bivših jugoslovenskih republika. Karadžića, kao jednog od idejnih tvoraca rata u Bosni, proces, ipak, čeka u Hagu.

Hag – centar mnoštva sudova

Usko povezan sa Tribunalom za bivšu Jugoslaviju je i Tribunal za ratne zločine u Ruandi, u kojem se procesuiraju zločini iz građanskog rata ove zemlje s početka 90- tih godina. U Den Hagu nalazi se i filijala Posebnog suda za Siera Leone, u kojem je iz bezbjednosni razloga suđeno bivšem liberijskom diktatoru Čarlsu Tejloru. A tu je i Posebni sud za Kambodžu, u kojem se kažnjavaju ratni zločini iz perioda Crvenog Kmera.

Međunarodni krivični sud bi uskoro trebalo da zamjeni sve pomenute sudove. Iako je osnovan 2002. godine, u praksi je zaživio tek godinu dana kasnije. On će postojati i onda kada svi drugi sudovi zatvore svoju portu, a njegova funkcija ću posebno doći do izražaja u slučajevima poput Karadžićevog.