Kako je Turska "zabila nož u leđa" Rusiji

Posjetom Vladimira Širinovskog ovih dana Turskoj, Rusija i Turska očigledno žele da stave tačku na priču o ruskom avionu koji su turske snage oborile prošle godine. Vođa ruskih liberalnih demokrata je, tokom sastanka sa gradonačelnikom Ankare, pohvalio približavanje dvije zemlje i obećao da će uskoro "sve turske plaže vrviti od ruskih turista".

No, prije samo godinu dana je taj isti Širinovski Tursku označavao kao "neprijatelja broj 1" i prijetio da će baciti nuklearnu bombu na Istanbul. "Turska je uvijek mrzlila Rusiju", galamio je tada u jednom talkshow-u. Razlog za to je bilo već pomenuto obaranje ruskog borbenog aviona, 24. novembra 2015. na granici sa Sirijom, od strane turske PVO. Tada je jedan od dvojice pilota poginuo.

"Saučesnici terorista"

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je na to reagovao još prvog dana u Sočiju gdje je primio jordanskog kralja. On je rekao da je obaranje aviona bilo kao "nož u leđa od strane terorističkih saučesnika". "Je l' to oni žele da NATO stave u službu Islamske države", pitao se tada šef Kremlja aludirajući na tursko članstvo u Zapadnoj vojnoj alijansi. Putin je reagovao tako kao da nije očekivao ovakav razvoj događaja, bez obzira što je Ankara više puta protestovala zbog povrede svog vazdušnog prostora.

Putin je najavio da će ovaj incident ostaviti 'ozbiljne posljedice' na rusko-turske odnose. Rusija je između ostalog ukinula bezvizni režim sa Turskom, ograničila uvoz voća iz te zemlje, otežala uslove za turske preduzetnike u Rusiji, zabranila čarter letove i blokirala odlazak miliona ruskih turista u Tursku. Na kraju, i najvažniji zajednički projekat je bio zamrznut - izgradnja gasovoda 'Turkish stream' ('Turski tok') i nukelarne elektrane 'Akkuyu'.

Nedugo zatim Putin je izašao sa još nekoliko optužbi protiv Ankare. "Nafta se iz zemalja koje je proizvode, a koje su pod kontrolom Islamske države i drugih terorističkih organizacija, u ogromnim količinama eksportuje u Tursku", kazao je on 30. novembra u Parizu na marginama Konferencije o klimi UN-a. Šef Kremlja je iznio sumnje kako je Moskva bila faktor ometanja u toj isporuci nafte, i da je to bio razlog za turski napad na ruski avion. 

Tursko-rusko ledeno doba usred zime

3. decembra Putin je govorio pred oba doma ruskog parlamenta. "Ovo saučesništvo sa teroristima nećemo nikada zaboraviti",  kazao je i naglasio kako je "turski narod vrijedan i talentovan", i kako "neće biti poistovjećivanja sa dijelom trenutne vladajuće elite". Putinovo obraćanje su mnogi analitičari ocijenili tako kao da je "očigledno Alah lično odlučio da kazni vladajuću kliku u Turskoj, kako bi ih dozvao pameti".

Sredinom decembra je na jednoj konferenciji za novinare kazao kako se "sa sadašnjim turskim rukovodstvom teško ili praktično nikako ne može doći do zajedništva". Zima je prošla, a da nije bilo pomaka u bilateralnim odnosima. Ali, u proljeće ove godine se mogla prepoznati želja i sa ruske i sa turske strane da se odnosi ponovo poprave. "I mi takođe želimo da ponovo uspostavimo stare veze", kazao je Putin krajem aprila i naglasio da se Turska prvo mora izviniti. 

"Odmrzavanje" nakon Erdoganovog pisma

Moskva je saopštila 27. juna da je Putin dobio pismo od Erdogana u kojem se turski predsjednik izvinjava za rušenje aviona i smrt pilota. Od tada je krenuo period odmrzavanja. Već nakon dva dana Putin je telefonirao s Erdoganom. Ruski predsjednik je naložio vladi da "počne s normalizacijom trgovinskih i ekonomskih veza sa Turskom". Kada je u Turskoj 16. jula izvršen pokušaj puča, Putin je već sljedećeg dana pozvao Erdogana i obećao mu podršku.

Prvi lični susret dvojice predsjednika dogodio se u Putinovom rodnom gradu Sankt Peterburgu 9. avgusta. "Želio bih da kažem da je vrijeme veoma loših bilateralnih odnosa iza nas. Takođe bismo rado željeli, a osjećamo da to žele i naši turski prijatelji, da u interesu građana Turske i Rusije prevaziđemo poteškoće", kazao je Putin.

Od 'turskog toka' do protivvazdušnog oruđa

Nakon toga su se ruski turisti ovog ljeta vratili u Tursku. U Istanbulu je potpisan dogovor o gasovodu 'Turski tok'. Sa jednim ogrankom Gasprom će obezbijediti turske potrošače a sa drugim potrošače u Evropi. Dalje, 2018. bi trebalo da se otpočne i sa izgradnjom nukelarne centrale 'Akkuyu'. Mediji pišu i o tome kako su predstavnici ruskog generalštaba posjetili Tursku, a turski vojni zvaničnici su boravili u Moskvi. Osim toga, Rusija je ponudila NATO članici Turskoj saradnju na polju naoružavanja - posebno kada je riječ o protivvazdušnim sistemima.

A na njegove optužbe protiv turskog rukovodstva, saučesnika terorista, Putin više ne podsjeća, barem ne otvoreno.