1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako do suživota između Srba i Hrvata?

22. februar 2011

Problemi u odnosima između Srbije i Hrvatske postoje, ali je trend normalizacije u značajnom usponu. Suživota između Hrvata i Srba, međutim, nema puno, zaključak je jednog Zbornika koji je upravo izašao iz štampe.

https://p.dw.com/p/R32G
Odnosi Srbije i Hrvatske još su opterećeni ratnim zbivanjima
Odnosi Srbije i Hrvatske još su opterećeni ratnim zbivanjimaFoto: DW

„Niko ne kaže da nema problema. Ali, niko i ne želi skrivati probleme i mislim da je to temeljna politika koja se trenutno vodi između Srbije i Hrvatske”, ocijenio je ambasador Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak, govoreći o ukupnim odnosima između dvije susjedne države, a povodom izlaska iz štampe Zbornika „Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije”.

Taj zbornik predstavljen je u nekoliko posljednjih dana u nekoliko gradova u Srbiji. Riječ je o knjizi u kojoj se nalaze tekstovi dvadesetak naučnika i istraživača iz dvije zemlje, koji govore o problemima koji i danas opterećuju odnose između Hrvatske i Srbije, ali i o pozitivnim primjerima.

Da ne živimo samo jedni pored drugih...

Predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić u Paulin Dvoru u Hrvatskoj
Predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić u Paulin Dvoru u HrvatskojFoto: DW

Prema riječima Dragutina Babića iz Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, temeljni problem odnosa između Srba i Hrvata je pitanje suživota.

„Temeljni problem je još uvijek reintegracija Srba-povratnika, ali i ukupno reintegracija Srba u hrvatsko društvo i u hrvatsku državu. Odnosno, temeljni problem je pitanje suživota, to jest kako da ljudi ne žive samo jedni pored drugih, nego kako da žive kao dio zajednice”, smatra Babić.

Tomislav Žigmanov iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata rekao je da međusobne odnose opterećuje i činjenica da se ne govori o zločinima koji su počinjeni nad Hrvatima u Vojvodini. „Postoje pozitivne geste, na simboličkom planu, poput Ovčare i Paulin Dvora, ali u tim relacijama ne postoje Hrtkovci, Kukujevci, zatim činjenica da je 20 ljudi ubijeno u Vojvodini tokom devedesetih godina, dok je 35.000 moralo - ne svojom voljom - otići iz ove pokrajine”, podsjeća Žigmanov.

Manjine nisu izvor sukoba

Spomenik u Ovčari
Spomenik u OvčariFoto: DW

Naučnici i istraživači su se složili da se odnosi između dvije zemlje i položaj nacionalnih manjina u njima popravljaju kako se države približavaju Evropskoj uniji. Oni navode da se etnički incidenti smanjuju, oni nisu isti kao prije šest-sedam godina, dok država sve više djeluje kao država. „Naravno da još uvijek ima slabosti ali država sve više djeluje kao pravna država i zaista i reaguje kada je povrijeđeno nečije pravo”, navodi Dragutin Babić.

Nacionalne manjine, to jest Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj, moraju se posmatrati kao faktor stabilnosti u odnosima između dvije zemlje, a ne kao izvor nestabilnosti i mogućih sukoba, smatraju naučnici.

Zbornik „Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije” izradio je Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba, kao rezultat istoimene naučne konferencije, koja je održana u glavnom gradu Hrvatske.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić