Kako da ostvarimo dobre namjere u novoj godini

Dobrih ideja za godinu 2024. bilo je na pretek. Smršaćemo, pićemo manje alkohola, više ćemo meditirati i tako dalje. Ali zar nisu sve te fine stvari bile želje i za pretprošlu godinu i za onu prije nje i tako u dugom nizu. Vjerovatno su takve dobre želje zapravo svaki put iste.

To ne treba da čudi. Entuzijazam s kojim ulazimo u novu godinu nalik je novogodišnjem vatrometu. Raskošne eksplozije brzo iščeznu. Unutrašnji kočničar potom preuzima kontrolu. Pa onda iz godine u godinu po starom. Ali ako se obrati pažnja na nekoliko stvari, 2025. zaista može da bude dobra godine. 

1. Jedno po jedno

"Najveća greška je kada se planira previše stvari odjednom“, kaže stručnjak za sportsku psihologiju i psihologiju rada Mario Šuster (Schuster). Ko neće samo da prestane da puši, već u isto vrijeme hoće da izbaci slatkiše iz ishrane, a želi i odmah da počne da trči biće garantovano preopterećen.

„Da bismo prevladali stare navike potrebna nam je snaga volje", objašnjava Šuster. A nju niko nema u izobilju. Naša volja se kod više ciljeva razdvaja u više pravaca i brzo se iscrpi. Naposljetku ne stignemo nigdje. „Ništa ne govori protiv toga da promijenimo navike. Ali je važno – jednu po jednu."

2. Mora da pričinjava zadovoljstvo

Sada moramo da odredimo jedan cilj na koji ćemo se koncentrisati. Ali koji? Sve naše namjere su razumne i imaju smisla. „Ostvarenje mora da pričinjava zadovoljstvo. Potreban nam je pozitivan pristup promjeni", rekao je Šuster.

„Moram da prestanem da pušim“ i „hoću da prestanem da pušim“ jesu iskazi koji se jezički malo razlikuju, ali su psihološke razlike između „morati“ i „htjeti“ izuzetno bitne za dugoročno ostvarenje namjera.

3. Biti realan

Ako je neko cijele godine ljenčario na kauču, a u sljedećoj godini namjerava da ide četiri puta sedmično u teretanu ili na trčanje, vjerovatno je postavio letvicu previsoko. Neko ko ima sklonost da provodi vrijeme na kauču može da bude ponosan, ako sam sebe natjera da dva puta sedmično odlazi na neku sportsku aktivnost.

„Redovnost je važnija od trajanja i intenziteta", objašnjava sportski psiholog Šuster. On dodaje da se naposljetku radi o tome, da se razviju navike bavljenja sportom. Svako ko se ne preoptereti od početka ima šanse da zadrži zadovoljstvo u tome što radi.

4. Objelodaniti glasno namjeru

Izabrali ste cilj i počeli da ga uobličavate. „U tom trenutku može da pomogne da se to ispriča nekolicini ljudi“, kaže psiholog, objašnjavajući da je obećanje koje dajemo sami sebi u tišini, lako prekršiti, a glasno izgovoreno ono ima veću obavezujuću snagu.

5. Teškoće su normalne – ne klonuti duhom

2025. napreduje, ciljevi se ostvaruju. Onda dođe prvi pad motivacije. Posegne se za cigaretom. Ili je gravitacija kauča veća nego ikada. Onda se izvalimo na kauč i zapalimo cigaretu. Šta sada?

„Ni u kom slučaju ne treba osuđivati samog sebe“, opominje Šuster objašnjavajući da to cijeli poduhvat može dovesti do propasti. Povremeni povratak starom načinima ponašanja je uvijek moguć, čak vjerovatan. I to je normalno.

Umjesto kajanja fokus mora da bude na uspjesima – čak i najmanjim. To povećava sopstvenu djelotvornost – uvjerenje da možete nešto da postignete sopstvenim snagama – objašnjava sportski psiholog.

Ko zadrži vjeru u samog sebe, taj ne odustaje tako lako.

6. Bolje nikakva namjera nego loša namjera

I dobre namjere mogu biti loše. To je slučaj onda kada se samo na silu mogu integrisati u naš život i kada je pokretačka snaga „moram“, a ne „hoću“.

Kada uz fanfare doživimo krah i osuđivanje samog sebe do kraja utuče našu vjeru u to da možemo sopstvenim snagama da postignemo to što smo naumili, onda je red da kažemo da je naša dobra namjera bila zapravo loša.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu