Kada imam i rabin razgovaraju sa učenicima u Njemačkoj

Ender Cetin i Elias Dray gotovo sedam godina odlaze u posjetu školama u Berlinu. Jedan je imam, drugi je rabin. Škole posjećuju "u tandemu" i redovito. Njihove zajedničke posjete su dio programa "meet2respect”.

Ali od barbarskog napada terorističkog Hamasa na izraelske civile prije mjesec dana i izraelske vojne akcije u Pojasu Gaze, sve se promijenilo. "Sada nas stalno zovu na požarište gotovo kao vatrogasce”, kaže imam Ender Cetin u razgovoru za Deutsche Welle.

Rabin Elias Dray iznosi podatke: Svakih deset minuta neko zove da se raspita o mogućnosti da njih dvojica posjete školu. Ove sedmice svaki dan posjećuju škole u Berlinu. A u srijedu su u kratkom roku posjetili i njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera i učestvovali u "okruglom stolu” na temu "Rat na Bliskom istoku: Za miran suživot u Njemačkoj!” 

Tandemi u školi

S ovim projektom je 2013. godine započeo rad neprofitnog udruženja "Leadership Berlin - Network Responsibility”. Godinu ranije je u Berlinu na ulici, usred dana, rabin u prisustvu svoje sedmogodišnje kćeri izvrijeđan, pretučen i povrijeđen.

U međuvremenu postoje i brojni "tandemi” koji zajednički posjećuju škole. S vremena na vrijeme budu organizirane i druge akcije, u kojima se zlaže za zajedništvo. Tako su rabini i imami 2018. sa svećenicima vozili biciklo po cijelom centru Berlina – u tandemima. Dray i Cetin su, kako kažu, sada prijatelji.

Zajedničke posjete školama su neobične. To posebno važi za Berlin, gdje, za razliku od većine ostalih 15 saveznih država u Njemačkoj, tradicionalno nema vjeronauka u školama, a tema vjere je u velikoj mjeri zaobiđena.

No vremena su sada toliko ozbiljna da više nije dovoljna zajednička demonstrativna vožnja bicikla. Stefan Düll, predsjednik Udruženja njemačkih učitelja, u intervjuu za DW objašnjava kako strašni teror i rat na Bliskom istoku predstavljaju izazov za učitelje ne samo u Berlinu nego i u cijeloj Njemačkoj. Naravno, ovakva tema, kao i svi veliki događaji u svijetu, ima odjeka "u školama jer se o njoj treba raspravljati”.

Rat na Bliskom istoku, postojanje države Izrael, palestinsko pitanje i, šire, pitanja antijudaizma ili antisemitizma su, kako kaže Duell, tema i među mlađim učenicima. "Učenik petog razreda još uvijek nije puno čuo o holokaustu ili Shoi. Stoga mladima nedostaje određeno osnovno znanje da bi mogli ravnopravno razgovarati sa starijima. To ne olakšava posao učiteljima", kaže on. Studenti koji nemaju njemačko porijeklo nikada nisu, kako kaže, raspravljali o “određenim stvarima” u svojim obiteljima. “Ta djeca nisu kriva zbog toga”, naglašava predsjednik Udruženja učitelja. "Muslimanskoj djeci se, naravno, u svijetu u kojem žive govori da ono što radi država Izrael nije u redu, da treba dovesti u pitanje samo njeno postojanje”, kaže on.

Düll spominje poziv za prikupljanje donacija Palestincima u Gazi koji je uputilo tursko Udruženje džamija Ditib, a na kojem je korištena karta "na kojoj država Izrael uopće nije uključena". To se, kaže on, uklapa u cjelokupnu percepciju. Tu je, prema njegovim riječima, teško pokrenuti samokritičnu raspravu. "Što su mlađi, to je teže. Što su stariji, to je lakše na njih konkretno utjecati u nastavi", kaže pedagog. Stoga bi se kako on smatra od otprilike devetog razreda u nastavi trebale obrađivati relevantne teme. 

Čuđenje u učionici

Ovo je dakle svijet u koji odlaze Dray (46) i Cetin (47). I jedan i drugi kažu da ih lično nikad ne vrijeđaju, niti masovno kritiziraju kad se pojave u školama. "Također susrećemo učenike koji nikad prije nisu vidjeli rabina ili ni Židova”, kaže Dray. Cetin govori o “čuđenju” koje se u svakom slučaju može primijetiti kada njih dvojica zajedno dođu na nastavu. „Za mlade ljude imam uvijek predstavlja autoritet, on je referentna osoba koja se poštuje", kaže Cetin.

Obojici je također važno da se njihov višegodišnji angažman ne odnosi samo samo na islamski antisemitizam. Oni kažu da čak i kada dolaze na nastavu u školu, u kojoj nema djece migrantskog porijekla, dolazi do zahtjevnih razgovora."Onda je riječ o antimuslimanskom rasizmu”, kaže imam. A rabin također kaže da se u duhu otvorenog društva treba boriti i protiv tog antimuslimanskog rasizma.

Podaci Savezne agencije za obrazovanje građana (BpB) daju ideju sa koliko velikim izazovima se suočava njemački obrazovni sektor mjesec dana nakon terora Hamasa. Mnogi nastavnici traže nastavne materijale od ove savezne institucije. Na upit Deutsche Wellea, BpB je sažeo kako se u oktobru razvijala potražnja za štampanim publikacijama na temu Bliskog istoka. U usporedbi s prvih devet mjeseci 2023., publikacije poput "Novi antisemitizam? Nastavak globalne rasprave", "Antisemitizam - tematski listovi u učionicama" ili "Razgovor o Izraelu. Njemačka rasprava" naručivane su četiri puta češće u oktobru nego prethodnih mjeseci .

Potražnja za nastavnim materijalima

BpB i kada je riječ o online ponudi također bilježi "nagli porast broja pregleda tema na internetu  vezanih za Izrael i pozadinu terorističkog napada Hamasa". Odgovarajući online dosjei o Izraelu i sukobu na Bliskom istoku, koji su već bili dostupni prije 7. oktobra, zabilježili su povećanje broja dnevnih pregleda od oko 1500 posto. Broj korištenja povećan je šesnaest puta.

Ovo odgovara slimbolici vatrogasnog društva koju koristi imam Cetin. Kada stigne molba da on i rabin posjete neku školu to se često dešava nakon sukoba u školskom dvorištu, svađe oko slika ili određenih zabrana.

Jesu li dovoljni školski satovi? "To ima smisla”, kaže Cetin. "Ima smisla da imam i rabin dođu i da se dobro slažu. Ponekad sretnu mlade ljude kod kojih su bili u razredu prije tri ili više godine. I onda uvijek dobijemo dobre povratne informacije", kaže Cetin. Možda su, odgovara na naše pitanje Dray, upravo ovi razgovori doprinose tome da situacija ne eksplodira s obzirom na prevladavajuće raspoloženje.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu