Kad hrčak zaustavi bager

Provokativni naslovi šokirali su čitatelje lista „Bild", brzo se proširivši društvenim mrežama u Njemačkoj i inostranstvu. Sredinom jula, tabloid je objavio ogorčen tekst zato što je grad Erfurt planirao potrošiti skoro 2,5 miliona eura da bi preselio – hrčke. Tačnije, njih 39 koji su živjeli na zemljištu planiranom za proširenje jedne škole, koje bi trebalo početi 2026. godine. Tabloid je ukazao da bi to iznosilo oko 64.102 eura po hrčku.

Zašto je preseljenje hrčaka toliko skupo?

„U slučaju Erfurta, to je naravno nevjerovatna količina novca“, rekao je Štefan Pecold, konsultant za korištenje zemljišta i urbani razvoj pri njemačkom ekološkom udruženju NABU. Ali je ukazao da nije jednostavan zadatak pronaći odgovarajući dom za ovu životinju, koja spada u najugroženije sisare u Njemačkoj. Hrčci žive gotovo isključivo na plodnim poljoprivrednim zemljištima, gdje lako mogu kopati u mekom, oranom tlu i pronaći pouzdan izvor hrane. Moderne poljoprivredne tehnike i pesticidi uništili su staništa evropskog hrčka posljednjih decenija, uništivši 99 posto populacije.

„Životinje su se prilagodile svom okruženju i ne mogu živjeti bilo gdje“, rekao je Pecold. Mora se pronaći odgovarajuće polje, na njemu valjda iskopati rupe za hrčke i zasaditi zimsku pšenicu i grašak kako bi im se pružila najbolja moguća šansa za preživljavanje. Kada to bude spremno, životinje će biti katalogizirane i sakupljene, preseljene i potom redovno praćene godinama kako bi se osiguralo da su se prilagodile novom staništu.

Ozbiljni problemi za investitore

U Berlinu se stalno javljaju slični problemi. „Zaštita vrsta je jedna od najvećih prepreka za izgradnju u ovom gradu“, rekao je bivši sudija Klaus-Martin Grot za list Berliner Cajtung: „Investitori danas nikada ne znaju tačno da li će moći realizirati svoje planove.“

Grotova firma zastupa jednu od dvije kompanije koje su željele investirati 60 miliona eura u biznis-park u berlinskoj četvrti Marcanu – prije nego što je berlinski administrativni sud donio presudu protiv planirane izgradnje zbog moguće prisutnosti evropske zelene žabe krastače.

Njemački strogi propisi o očuvanju prirode će značiti „manje kuća, manje škola [...] i manje poslova“, rekao je Grot. „Postoje ljudi koji ovo generalno smatraju poželjnim, ali očigledno ignorišu činjenicu da bi to moglo značiti zadiranje u prethodno netaknutu prirodu i pejzaže negdje drugo.“

Pravila su slična u cijeloj EU

U junu je Berlinski senat usvojio nacrt zakona koji bi ubrzao planiranje, odobravanje i izgradnju u gradu, posebno kada je riječ o stambenim objektima. Dio novog zakonodavstva bi pojednostavio zakone o zaštiti prirode i vrsta, između ostalog, u mjeri u kojoj to dozvoljavaju zakoni EU i federalni zakoni.

Ali ekolozi nisu sigurni da li bi predložene promjene ubrzale stvari – i da li su čak i pravno dozvoljene.

Verena Ridl, ekspertkinja za biodiverzitet, kaže da su, prema njemačkom zakonu o očuvanju prirode, investitori „obavezni da se suzdrže od nanošenja nepotrebne štete prirodi i pejzažu“ i da „nadoknade" svaku neizbježnu štetu po biodiverzitet. Zakon je usklađen sa Direktivom EU o staništima iz 1992. godine, koja ima za cilj očuvanje divlje flore i faune Evrope. To znači da su pravila za zaštitu ugroženog biodiverziteta slična u cijeloj EU, rekla je Ridl, dodajući da to očigledno nije jasno nekim akterima u Njemačkoj.

Teren se pažljivo ispituje

Ovo nije prvi put da su hrčci preseljeni zbog građevinskog projekta. Američki proizvođač čipova Intel, koji planira izgradnju fabrike vrijedne 30 milijardi eura u blizini Magdeburga, Saksonija-Anhalt, već je očistio lokaciju od 400 hektara od desetina hrčaka, preselivši ih na privremeno mjesto koje će im na kraju omogućiti da se ponovo integrišu u divljinu.

Dojče Ban redovno pronalazi nove domove za životinje koje žive na lokaciji buduće željezničke linije ili renovirane željezničke stanice. Tokom godina, njemačka nacionalna željeznička kompanija preselila je rijetke ptice i guštere u Baden-Virtembergu, žabe-krastače u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, pa čak i čitave mravlje kolonije sa stanica u Berlinu i Brandenburgu.

U nekim slučajevima, dovođeni su i psi-tragači kako bi pomogli u lociranju teško dostupnih kolonija životinja na lokacijama zaraslim u gust korov.

Ovaj članak je izvorno objavljen na engleskom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu