Kabul pa Ramstein i šta onda?

Ramstein, konačno Ramstein. Zarah [pravo ime je poznato redakciji] dvije godine se skrivala  u Afganistanu, a zatim je, sa svoje tri kćerkice, u nevjerojatnoj akciji krajem avgusta uspjela da se  jednim od posljednjih aviona za evakuaciju iz Kabula prebaci u Katar.

A onda je uslijedio let za Njemačku, gdje se nalazi njen suprug koji je godinama kao lokalni uposlenik radio za Njemačku organizaciju za pomoć u razvoju. On je već čekao Zarah.

U Ramsteinu na jugozapadu Njemačke, najvećoj američkoj zrakoplovnoj bazi izvan Sjedinjenih Država, će popuniti formulare a onda živjeti kao jedna obitelj – to je bio plan. Uostalom, najteži dio puta, bijeg od svoje kuće, već je ostavila iza sebe, i što bi sad još moglo poći po zlu?

- pročitajte i ovo:  Barijere u prihvatu afganistanskog osoblja Bundeswehra u Njemačku

Boravak u Njemačkoj kosi se s njemačkom birokracijom

No plan nije uspio. Zarah je sada u Indiani, na američkom srednjem zapadu, 7.000 kilometara od Ramsteina, u kampu sa 6.000 drugih izbjeglica. "To je ludo. Ponekad imate osjećaj da je to kao lutrija,  nikad ne znate gdje će ljudi na kraju završiti", kaže zaposlenica jedne njemačke organizacije za pomoć, koja se već dugi niz godina brine o Zarahinom suprugu. I dok nam priča šta se desilo s njegovom obitelji, moli nas da ne pominjemo njeno ime.

Amerikanci su, kao i nekoliko evropskih zemalja, evakuirali desetke tisuća ljudi iz Afganistana ovoga avgusta, nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Kabulom. Ramstein je poput čvorišta, tamo je trenutno 9000 ljudi.

Afganistanka Zarah provela je u američkoj bazi pet dana; popis institucija koje je, uz pomoć humanitarne iorganizacije, molila za pomoć kako bi mogla ostati u Njemačkoj je dugačak. Bilo je to: Ministarstvo unutarnjih poslova, okružna vlada njemačkog gradića, useljeničke vlasti, Njemačko društvo za međunarodna suradnju, njemačko veleposlanstvo u Dohi, Katar i Savezni ured za migracije i izbjeglice. Problem: postupak njenog supruga za dobijanje azila još nije okončan. I zato se nije mogao prijaviti za spajanje obitelji.

Ako stvari pođu po zlu i, na primjer, njemačka birokracija stane na put, kao što je to bilo sa Zarah, afganistanske izbjeglice prevoze se radi sigurnosnih provjera tamo gdje nikada nisu htjele niti su mogle sanjati da bi mogle sletjeti: Albaniju ili Ruandu. A odatle mogu nastaviti putovanje u SAD. S druge strane, ako sve prođe glatko, Ramstein je za mnoge mjesto za Happy End.

- pročitajte i ovo:  #DoNotTouchMyClothes: Afganistanke prosvjeduju na Twitteru

Mega šatorski grad i hitni postupak dobijanja papira za izbjeglice

Američka vojna baza na jugozapadu Njemačke ovih dana izgleda kao tvrđava, gotovo je nemoguće dobiti pristup ogromnom šatorskom gradu koji je u rekordnom roku podignut za desetke tisuća afganistanskih izbjeglica.

Ralf Hechler jedan je od rijetkih, kojima je dopušteno ući u bazu. Zapovjednik baze, general Joshua Olson, poveo ga je svojim automobilom. "To ne možete zamisliti, morate to vidjeti", kaže Hechler. "Dva i pol kilometra šatora za šatorom, kontejneri za tuširanje, potpuno novi toaleti, vodoopskrba. A trećina izbjeglica su djeca i mladi." 70 vojnikinja Bundeswehra premješteno je u Ramstein kako bi se brinule o afganistanskim ženama i djeci.

Hechler je pet godina gradonačelnik Ramstein-Miesenbacha, gradića koji je prvi susjed američke zračne baze koja se prostire na 1400 hektara. Njemačko-američko prijateljstvo mu je u krvi; njegov pradjed se vratio iz New Yorka u Njemačku i nastanio se u Ramsteinu. Hechler je osoba koju general Olson prvo poziva, kada Amerikanci kao svjetski prvaci u logistici ne znaju šta i kako dalje.

Dostava vegetarijanske hrane - počela kampanja prikupljanja sredstava

Bilo je to kao prvih dana evakuacije afganistanskih izbjeglica, kada je od danas do sutra trebalo zbrinuti tisuće ljudi. "Odvezli smo 6000 obroka u vojarnu, lazanje od povrća, špagete sa sirom, punjene paprike, sve vegetarijanska jela."

Hechler u nedjelju četiri puta sjeda u vatrogasno vozilo kako bi prevezao hranu u američku bazu. Gradonačelnik je također uputio poziv za pomoć preko Facebooku. Nakon samo nekoliko sati, brdo odjeće, hrane i igračaka za izbjeglice nagomilalo se u središtu grada.

2.350 ljudi iz Ramsteina zaposleno je na uzletištu američke vojne baze. Vjerojatno nema mjesta u Njemačkoj koje ima tako bliske veze sa SAD-om od otvaranja vojne baze prije gotovo 70 godina. Svaki posao, koliko god bio mali, oglašava se na njemačkom i engleskom jeziku; u blizini, na području Kaiserslauterna, sada živi više od 50.000 pripadnika američkih oružanih snaga sa svojim obiteljima.

Izbijanje ospica poremetilo planove evakuacije

Ralf Leßmeister s njima radi praktički svaki dan, on je od 2017. godine upravitelj okruga Kaiserslautern i, poput Hechlera, među prvIM osobaMA kojE kontaktira američka vojska. Sa uredom za vezu zračne baze telefonira svaki dan, čak po nekoliko puta vikendom. Kad je ustanovljeno da je pet afganistanskih izbjeglica, koje su stigle u SAD, zaraženo ospicama, Leßmeister je pozvan da nešto poduzme.

"Za prvih 100 doza cjepiva opljačkali smo našu veliku ljekarnu ovdje u bolnici i donijeli je u Ramstein u roku od dva sata", kaže on. Budući da se svih 9.000 izbjeglica, koje su još uvijek u vojnoj bazi, moraju cijepiti velikom brzinom, letovi u cilju evakuacije zasad su obustavljeni.

Do 30. septembra, kako navodi Leßmeistera, SAD žele evakuirati sve izbjeglice. Zato sat otkucava. Prvobitno je s Njemačkom dogovoreno da bi oni, kojima je potrebna zaštita, trebali provesti najviše deset dana u vojnoj bazi, ali je izbijanje ospica osujetilo ovaj plan. Potpuna evakuacija u samo dva tjedna čini se optimističnim poduhvatom.

Prve izbjeglice čekaju odluku o azilu za Njemačku

Okružni upravitelj i njegov tim morali su se nositi i s hitnim medicinskim slučajevima: 20 teško ozlijeđenih ljudi, žrtava terorističkih napada u Kabulu, prevezeno je u okolne bolnice i susjednu njemačku pokrajinu Saarland. Leßmeister također drži na oku izbjeglice koje su u bazi Ramstein zatražile azil u Njemačkoj i sada čekaju na ishod u prihvatnim prostorijama u Kuselu, Trieru ili Bitburgu.

Uprava za nadzor i direkcija za usluge, središnje upravno tijelo pokrajine Rheinland-Pfalz kojoj pripada i Ramstein, je na upit DW-a odgovorila: "Ukupno su 463 osobe, evakuirane  iż Kabula u Ramstein, do sada prihvaćene u saveznoj zemlji Rheinland-Pfalz, od kojih  je 210 ljudi američka vojska  izručila njemačkoj saveznoj policiji. "

Njemački sudovi također podcijenili situaciju u Afganistanu

U uredu Philippa Pruya u Regensburgu zvoni telefon. Ovaj odvjetnik je specijalist za migracijsko pravo i trenutno zastupa više od 100 Afganistanaca. Njegovi klijenti su ili tek došli iz Afganistana, ili su njihovi zahtjevi za azil već odbijeni, pa sada podnose žalbe.

"Posljednjih nekoliko godina šanse za uspjeh ovih zahtjeva za azil bile su dijeliom dobre, dijelom loše, iako je progon od strane talibana uvažen kao razlog bijega", kaže Pruy.

On dodaje da su do zauzimanja Kabula, njemački sudovi odluke o slanju ljudi nazad u Afganistan argumentirali obrazloženjem da izbjeglice imaju alternativu u svojoj zemlji i da mogu da idu u Herat, Mazar-i-Sharif ili Kabul. "

Odvjetnik vjeruje da su njemački sudovi  do nedavno ignorirali pogoršanje situacije u Afganistanu. Naslovnice je preplavio slučaj 23-godišnjeg Saida, koji je bio jedan od posljednjih Afganistanaca deportiranih u Kabul početkom jula, iako je Pruy upotrijebio sva zakonska sredstva da ga zadrži u Njemačkoj.

Veće šanse za azil u Njemačkoj

"Šanse za afganistanske izbjeglice da dobiju azil značajno su se poboljšale otkad su talibani preuzeli vlast. Sada nema više mogućnosti za bijeg u neko drugo mjesto unutar zemlje", kaže Pruy, "a u slučaju deportacija ljudima prijeti nečovječno i ponižavajućim postupanje."

Preostalih 9000 izbjeglica u Ramsteinu uglavnom su Afganistanci, koji su radili kao lokalno osoblje za Amerikance. Pruy je apsolutno uvjeren da oni imaju velike šanse da dobiju azil i u Njemačkoj. Vojna baza nalazi se na njemačkom teritoriju, izbjeglice bi prvi put ušle na europsko tlo i primjenjivala bi se Dublinska uredba.

"Dovoljno je razgovarati sa službenicima savezne policije u prostorijama vojne baze i izgovoriti riječ azil. Tada bi njemačka savezna policija morala proslijediti zahtjev za azil Saveznom uredu za migracije i izbjeglice", kaže ovaj advokat. "U tom slučaju ti ljudi mogu dobro razmisliti o tome hoće li podnijeti zahtjev za azil u Ramsteinu prije nego što ih pošalju u Albaniju ili neku drugu „treću” zemlju."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu