Još jedan Božić sa malo katolika

Katolički vjernici danas proslavljaju Božić. Sinoć je u svim katoličkim crkvama u BiH služena ponoćka. Tako je bilo i u Banjaluci u katedrali Sv. Bonaventure gdje se okupio veliki broj vjernika iz ove regije, ali i ljudi koji su su došli iz daleka da sa najbližima proslave ovaj naradosniji dan. Za Ivu Pranjića iz Banjaluke Božić je najradosniji praznik. Iako ima 80 godina Božić je, kaže, dan kada se okupi porodica i kada su svi srećni i veseli: “Pozovemo prijatelje i goste, to su i moji roditelji slavili i taj put pratim već 80 godina.”

Božić slavi i Mirjana Komarica iz Banjaluke kojoj radost Božića daje duhovnu snagu: “Očekujem sve najljepše i želim svim ljudima puno uspjeha. Želim da i svi ljudi koji vjeruju u Isusovo rođenje isto tako dožive Božić, da budu srećni, veseli. Ipak vjera čini čovjeka hrabrim i srećnim. Dođu moji prijatelji, rodbina, pjevamo…To je naradosnij dan u godini.”

Jedva 5 procenata Hrvata se vratilo

Ratna dešavanja natjerala su Mirjanu, ali i veliki broj drugih Hrvata da početkom rata odu iz Banjaluke. Od prijeratnog broja Hrvata u RS se vratilo jedva 5 procenata, kaže banjalučki biskup Franjo Komarica. On smatra kako je to poražavajući podatak i kako kaže “ne možemo se a ne upitati ko je za to kriv”.

Komarica kaže da na području banjalučke biskupije danas ima manji broj katolika nego 1995. godine: “Tužno je i nedopustivo da se mnogim ljudima koji se žele vratiti kaže - `ne želite se vratiti`. Ne možemo to prihvatiti jer ne možemo graditi na nepravdi pravnu državu. Moramo biti vjerodostojni kao ljudi. Ako želimo vjerodostojno slaviti Božić, ne možemo ne vidjeti da se i danas događa onaj isti Božić koji se dogodio prije 2000 godina kada su Mariji i Josipu zabranili da dođu u kuću da Marija rodi dijete.”

Poboljšanja ima

Međutim, neke stvari se popravljaju, potvrđuje i sam Komarica. On navodi da je zadnjih godina došlo do promjene u RS zaslugom Milorada Dodika: “On je donio jedan zaokret. Javno je pozvao sve Hrvate i izbjeglice da se mogu vratiti. Međutim nije stavio na raspolaganje potrebna materijalna sredstva. Ove godine je nešto više dato povratnicima hrvatske nacionalnosti. Popravljeni su putevi, obnovljene neke kuće, dovedena struja… Međutim još je dosta poteškoća kod onih koji na sudu čekaju pravdu.”

Dokaz da se stvari pokreću sa mrtve tačke su i projekti koje ima banjalučka biskupija i Caritas. Biskupija će, kako je rekao predsjednik RS Milorad Dodik, imati punu podršku institucija ovog entiteta: “Podržaćemo pogon vezan za bio-plin, to je vinarija, to je farma koja u okviru Caritasa već posluje i koja je rehabilitovala proizvodnju sira trapista po čemu je ovaj kraj poznat”.

Iako je broj katolika koji se vratio na područje banjalučke regije mali, oni koji danas žive ovdje Božić proslavljaju sa najmilijima, u krugu porodice. Za povratak je ove godine iz budžeta RS izdvojeno tek 3,5 miliona maraka, a mnogi povratnici se nadaju da će naredne godine ova cifra biti veća kako bi se obezbjedila ne samo obnova kuća i puteva, nego i nova radna mjesta, odnosno kako to političari vole reći, kako bi se obezbjedili uslovi za održivi povratak.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić