Još jedna izgubljena godina

"Cijela 2012. godina utrošena je u utrci ko će koga izbaciti iz vlasti i zauzeti njegovo mjesto“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar i novinar Oslobođenja Almir Terzić. Borba za fotelje vođena je na gotovo svim nivoima vlasti u BiH. Teško uspostavljena koalicija raspala se početkom juna 2012., nakon svega četiri mjeseca postojanja. Uslijedile su rekonstrukcije vlada po kantonima, a potom i „rekonstrukcije rekonstrukcija“. Nakon nesuglasica oko budžeta, SDA (Stranka demokratske akcije) je izbačena iz vladajuće koalicije, a njeno mjesto je zauzeo SBB (Savez za bolju budućnost) BiH. Kriza je potom zahvatila i druge nivoe vlasti.

„Tako imamo slučaj da se u svega nekoliko mjeseci Vlada Kantona Sarajevo mijenjala u dva navrata, a upitno je kako će i nova dalje funkcionirati. Stanje kome u kojem se nalazi Vlada Federacije BiH je posebna priča. Mjesecima traju blokade, a ministri komuniciraju i odluke donose telefonima. Najbolji primjer političke prostitucije vidljiv je i kroz činjenicu da je u svega mjesec dana SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH učestvovao u smjenjivanju, a potom i ponovnom imenovanju člana Kolegija, Denisa Bećirovića iz SDP-a (Socijaldemokratske partije) BiH“, kaže Terzić.

Sporazum SDP BiH – SNSD

Jedan od brojnih sastanaka političkih lidera u 2012. godini rezultirao je Sporazumom SNSD-a i SDP-a BiH o programsko-projektnoj saradnji u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u BiH. Lideri ovih stranaka Milorad Dodik i Zlatko Lagumdžija kazali su kako Sporazum stvara pretpostavke za političku konsolidaciju i ekonomski oporavak BiH. „Što se tiče Izbornog zakona, dogovoreno je da se ide na zatvorene biračke liste i ukidanje centralnog mjesta za brojanje glasova. Dogovorili smo se i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), jer svugdje u Evropi i okruženju tužitelji su dio zakonodavnog ili državnog sistema“, rekao je Dodik.

Upravo su se odredbe Sporazuma o izmjenama Izbornog zakona i imenovanju tužitelja, prema kojima bi tužitelje imenovali parlamenti, a ne VSTV, našle na udaru kritike organizcija civilnog društva, a zbog neslaganja sa Sporazumom, SDP BiH je napustio i aktuelni član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Politički analitičar Almir Terzić kaže kako je SDP, rado ostanka na vlasti, prihvatio sve zahtjeve SNSD-a pretočene u Sporazum. „Sporazum, kao i raniji dokument potpisan sa HDZom (Hrvatskom demokratskom zajednicom) BiH potpuno urušava sve ono što je u periodu od 17 godina nakon Daytona u BiH teškom mukom građeno, između ostalog, Izborni zakon te zakoni o VSTV-u, sukobu interesa, Vanjskotrgovinskoj komori, Elektroprijenosu, javnim nabavkama i državnoj službi.“

Zamjenik glavnog urednika Federalne novinske agencije (FENA) Fedžad Forto za Deutsche Welle kaže da političke elite u BiH „žive u paralelnom svijetu“, bez dodira sa stvarnošću. „Zašto to bh. građani trpe za razliku od građana arapskih država, Grčke ili Slovenije, pitanje je koje zaslužuje posebnu analizu“, kaže Forto. On podsjeća da su u atmosferi duboke političke krize u BiH u oktobru održani i lokalni izbori čiji bi rezultati ipak mogli nagovijestiti određene promjene.

Općinski izbori i postizborna kriza u Srebrenici

„Uspjeh SDA na lokalnim izborima dijelom je rezultat razočaranja u dvije godine vladavine SDP-a BiH, dijelom i činjenice da SDA ima najbolju infrastrukturu na terenu, što posebno dolazi do izražaja na lokalnim izborima. Pad podrške SNSD-u je iznenađenje, čak i za SNSD-ove političke protivnike. Smatralo se da će SNSD u Republici Srpskoj (RS) kombinacijom nacionalističke retorike i populističkih poteza, poput predizbornih otvaranja puteva i dijeljenja pomoći raznim kategorijama, rutinski odnijeti pobjedu. Za nadati se da je ovo rezultat barem djelimične revolucije svijesti kod dijela građana BiH koji konačno počinju vjerovati svojim očima, a ne propagandi“, kaže Forto.

No, lokalni izbori u BiH ponovo su razbuktali pomalo zaboravljena krizna žarišta u ovoj zemlji, Mostar i Srebrenicu. Zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda o Statutu Mostara, lokalni izbori u gradu na Neretvi nisu ni održani, dok se na potvrdu rezultata općinskih izbora u Srebrenici, zbog žalbi Koalicije za RS, čekalo dva mjeseca.

„Dugoročno gledano, pobjeda kandidata stranaka za koje su glasali Bošnjaci, bez obzira kako će se raspetljati politička situacija sa formiranjem većine u Skupštini Općine Srebrenica, ne znači mnogo bez stvarnog povratka ljudi, što uključuje mogućnost njihovog opstanka ne samo u sigurnosnom, nego i ekonomskom smislu. Bez ljudi koji su se vratili i koji žive od svog rada, bojim se da će ideja etničkog čišćenja i genocida na kraju odnijeti pobjedu. Zbog toga je puno manje važno ko će s kim politički, a neuporedivo važnije je vratiti ljude i osigurati im egzistenciju“, kaže Fedžad Forto.

Inzko zahvalan Dodiku što mu produžava mandat

Ni u godini koja je na izmaku, građani nisu bili pošteđeni nacionalističke retorike, odnosno negiranja BiH i osporavnja Daytonskog sporazuma. Kada je to u svom izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u novembru konstatirao visoki predstavnik Valentin Inzko, našao se na meti žestokih kritika iz RS-a. U neprimjerenim kvalifikacijama prednjačio je Milorad Dodik, no Inzka nije štedio ni predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. „Nije ni čudo da visoki predstavnik, koji se nigdje ne pojavljuje i ne razgovara sa političkim liderima i građanima napiše ovako loš izvještaj“, rekao je Radmanović.

No, Inzko se u decembru 2012. ipak pojavio, upravo u Banjoj Luci, kako bi razgovarao sa Dodikom i zahvalio predsjedniku RS-a „što mu produžava mandat“. „Ja ću se zahvaliti Miloradu Dodiku jer mi on produžava boravak u BiH. Uvijek kada me kritiziraju, uvijek kada netko traži treći entitet ili nešto slično, međunarodna zajednica onda produži mandat visokom predstavniku“, kazao je Inzko novinarima u Banjoj Luci.

Ustavne reforme i lažni azilanti

Politička kriza u 2012. godini zasjenila je i glavnu prepreku na putu BiH ka euroatlantskim integracijama, provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić i Finci protiv BiH“. Politička elita u ovoj zemlji još uvijek nema rješenja za otklanjanje ustavne diskriminacije „ostalih“, iako je to uslov da BiH dobije kandidatski status za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU). Provođenje ustavnih reforomi koje bi i „ostalima“ omogućile kandidaturu za izbor u Dom naroda Parlamenta BiH i državno Predsjedništvo, tražile su i američka državna sekretarka Hillary Clinton i visoka predstavnica EU Catherine Ashton tokom oktobarske posjete Sarajevu.

Da li će 2013. donijeti neke pozitivne promjene? Analitičari nisu optimisti, tim prije što iz Brisela stižu upozorenja kako bi bezvizni režim za zapadnobalkanske države početkom 2013. mogao biti ukinut zbog povećanog broja tzv. „lažnih azilanata“ u državama EU. Iako po broju „lažnih azilanata“ BiH nije na prvom mjestu, mnogi se u ovoj zemlji plaše da bi ponovo mogli stajati u dugim redovima za vize ispred ambasada, uključujući i Ambasadu Republike Hrvatske koja bi u 2013. godini trebala postati punopravna članica EU.

Autori: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić