Jeftinije pod zemlju
19. mart 2018
Smrt je mnogo bliža nego što mislimo. Ona je još uvijek i jedan od velikih mogućnosti zarade za mnoge pogrebne firme, što nikada kao danas nije bilo tako prezentno. Da li se radi o reklami u tramvaju ili oglasu u internetu: Pogrebna preduzeća se danas natječu sve povoljnijim ponudama. "Od 444 eura" ili "950 eura za cijelu Sjevernu Rajnu-Vestfaliju ", stoji u tim ponudama, u kojima su često istaknuti i kršćanski simboli.
Dugo su ovom branšom dominirale vjerske i moralne predodžbe. "Tržište pogrebnim uslugama je do kraja 20. stoljeća bilo netransparentna i njime su uglavnom dominirala porodična preduzeća. A tokom devedesetih godina, korporacije su se pobrinule za veću konkurentnost u toj branši", kaže socijalni istoričar Norbert Fischer, gostujući profesor na Univerzitetu u Beču.
Svaka deseta sahrana „na sniženje"
Danas u Njemačkoj djeluje oko 4.000 pogrebnih preduzeća. Prema podacima Centralnog udruženja njemačkog zanatstva, ta preduzeća upravljaju sa gotovo 5.400 filijala. Pored tradicionalno orjentisanih firmi, sve više je takozvanih diskontnih pogrebnika. "To raslojavanje se povećava, kako u nižem, tako i u gornjem segmentu ovog tržišta, što ide na štetu srednje klase, koja i dalje čini 65% društva", kaže Oliver Wirthmann, generalni direktor Kuratorijuma njemačke pogrebne kulture. Ponude na internetu pokrenule su intenzivniju debatu o pogrebnim uslugama, kaže socijalni istoričar Fischer i dodaje:"Time se stalo ukraj rutini i sada se može izvršiti uporedba sa cijenama lokalnih firmi koje posluju po starom modelu."
Usljed toga se u posljednjih nekoliko godina promijenila i kultura sahrana u Njemačkoj. "Svjesnost o cijenama je - s pravom - sve više prihvaćena i više se ne shvata kao manjak respekta naspram mrtvih", kaže Alexander Helbach, glasnogovornik Aeternitasa, inicijative za zaštitu potrošača korisnika pogrebnih usluga. "Mi nikada nećemo preporučiti da se obrati pažnja samo na cijenu, jer pogreb je nešto što se ne može ponoviti." To, kako još ističe, ne mora previše koštati, jer skupi kovčezi već dugo nisu mjerilo vrijednosti. "Smisleno je zapitati se šta bi to za preminulog zaista bilo važno", kaže Helbach.
Pogrebi koštaju više od 2.000 eura
Cijene pogreba su usljed raznolikosti njihove organizacije veoma varijabilne: kovčeg ili urna, izbor samostalne ili zajedničke grobnice, javni ili anonimni pokop. "Za pogreb treba izdvojiti između 2.500 i 4.000 eura", kaže Oliver Wirthmann. "Jeftini pogrebnici su na prvi pogled povoljni, ali se često iza njihovih povoljnih ponuda sakrivaju dodatni troškovi". Za manje od 2.000 eura je, kako kaže, teško dobit sve potrebne usluge, jer pogreb podrazumijeva i radnu snagu, te savjetodavne i komercijalne troškove. Pri tome su i tarife grobalja regionalno različite. Ne postoji gornja granica: "U gornjem segmentu cijena je lako moguće da troškovi iznose od 8.000 do 10.000 eura", ističe on.
U suštini, nema ništa loše u tome što ljudi nastoje pronaći niže cijene pogrebnih usluga, kaže Alexander Helbach. "Oni koji prvi put organizuju sahranu, međutim, često ne shvataju da su ove ponude nepotpune."
I Kuratorijum za njemačku pogrebnu kulturu kritikuje ovu pojavu: "Pogrebnici koji po niskim cijenama nude svoje usluge često zapošljavaju nekvalifikovano osoblje i najčešće ne uspevaju obuhvatiti i provesti sve neophodne aspekte", kaže Wirthmann. "Takve kompanije štete reputaciji ove branše." Po ocjeni Savezne asocijacije njemačkih pogrebnika (BDB), za dostojanstven pogreb su iznimno važni kvalifikovani savjetodavci i adekvatno postupanje sa pokojnicima. To podrazumijeva "higijensku brigu", tj. kupanje i odijevanje preminule osobe, planiranje sahrane i završavanje birokratskih formaliteta.
Kovčeg ili urna?
Temeljna razlika je između odabira pokopa u zemlju i kremacije. "Obje opcije su veoma slične glede troškova", kaže Alexander Helbach. "Kod spaljivanja se pojavljuju dodatne naknade za kremiranje, ali je obično jeftinije." Najčešće se može uštedjeti na kovčegu i troškovima održavanja i njege groba. Međutim, konačna suma zavisi uglavnom od prohtjeva za određeni pogreb, kaže Helbach. "Pojedine porodice se odluče za najjeftiniji kovčeg za spaljivanje, ali onda, s druge strane, potroše hiljade eura na samu sahranu i objavljivanje smrtovnica." Ipak, može se uštedjeti i na samom pokopu: umjesto skupih mermernih nadgronih spomenika sada su u trendu njihove jeftinije varijante uvezene iz Azije.
Kremiranje je u modi
Prema podacima BDB-a, 45,5 % svih sahrana otpada na pokapanje u zemlju, a 54,5% na kremiranje. Taj omjer je 1999., kako ističu u Aeternitas-u, bio obrnut: 60% se odnosilo na pokapanje u zemlju, a 40% na kremiranje. Dok je 1960. godine kremiranje bilo zastupljeno sa samo deset posto. "Kremiranje je u trendu", kaže Oliver Virthmann.
U porastu je i pojavljivanje novih vidova grobalja, kao što su u grobne crkve ili groblja u šumskim predjelima. U takozvanim mirnim šumama, mrtvi se sahranjuju u kompostnim urnama, čime otpada stavka za održavanje i njegu grobova. "Bremen je prva savezna država u Njemačkoj koja dozvoljava sahranjivanje pepela u rijeci Weser, kao i polaganje urine u sopstvenom vrtu", pojašnjava socijalni istoričar Norbert Fischer. Uprkos smanjenju iskorištenosti kapaciteta, broj od oko 32.000 grobalja u Njemačkoj, prema Aeternitas-u, ostaje isti.
Jeftini poljski kovčezi
Koja je tajna uspjeha pogrebnika-diskontera? "Mi svoju opremu kupujemo u velikim količinama koje su znatno jeftinije. Naši kovčezi su proizvedeni u Poljskoj", kaže Jörn Gerischer, direktor preduzeća Segenius. "Mi se gotovo isključivo bavimo kremiranjem, a pokapanje u zemlju obuhvata tek 3% naših pruženih usluga. Većina će odlučuje za pogrebe u urnama na groblju, ističe on. "Potražnja za alternativnim pogrebnim vidovima je u stalnom porastu. Više od 30% klijenata za svoje preminule želi organizovati morski ili pogrebe u nekoj od njemačkih šuma",", kaže Gerischer. Takvi pogrebi koštaju između 650 i 1.200 eura.