Jeftiniji gas, jeftiniji puter – da li je to kraj inflacije?

Mjesecima je pakovanje irskog putera od 400 grama koštalo 4,99 evra, ali je već nekoliko nedelja njegova cijena 4,29. Jeftiniji, njemački puter, ponegdje sad košta samo 1,59 evra za 250 grama. Slična situacija je i sa sirom i tjesteninom.

- pročitajte još: Usred krize Njemačka pliva u novcu

Pad cijena uočava se i kada je u pitanju energija, iako nivo cijena struje igasa ostaje visok.

-pročitajte još: Eksplozija troškova ugrožava njemačke pivare

Kako prenosi Zidojče cajtung, pozivajući se na uporedne podatke portala „VerivoX“, tarife je smanjio čak 91 ponuđač struje i 80 onih koji krajnjim potrošačima prodaju gas. Struja će tako u maju, junu i julu u prosijeku biti jeftinija 14 odsto, a gas oko 23 odsto.

Kraj inflacije?

„Vjerovatno smo dostigli vrhunac inflacije", kaže Kerstin Bernot iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIV).

Ona ipak ne očekuje da će cijene svuda početi da padaju: „Moramo da se naviknemo na sadašnje cijene", kaže Bernot, ali uz ocjenu da se može „vjerovati da će se cijene dugoročno ponovo spustiti".

- pročitajte još: Njemačka: 96 milijardi eura za rasterećenje korisnika plina i toplana

Kaj Hudec, generalni direktor Instituta za istraživanje trgovine u Kelnu (IFH), nije toliki optimista. On navodi razloge za tezu da sa poskupljenjima još uvijek nije gotovo:

„Snažno rastući troškovi energije, logistike i sirovina izazvali su lančanu reakciju", kaže Hudec za DW.

„Sve kompanije duž lanca snabdijevanja morale su i još uvijek moraju da se bore s rastućim troškovima. Pri tom su mnogi dodatni troškovi već prebačeni na potrošače, zbog čega su stope inflacije trenutno niže i moguća su smanjenja cijena, barem selektivna."

Zbog toga se, zaključuje, još ne može proglasiti „kraj inflacije", jer „cijene više kategorija proizvoda i dalje prije rastu nego što padaju. Neki proizvođači su i najavili poskupljenja, koja će trgovci potom morati da prenesu na svoje cijene, s obzirom na to da imaju niske marže. A tu su i sporazumi o relativno visokim platama koji takođe utiču na cijene."

Moć diskonta

Jedan od razloga za nizak nivo cijena životnih namirnica u Njemačkoj u odnosu na druge zemlje u svijetu jeste i tržišna moć lanaca diskonta, odnosno to što četiri najveće kompanije, Reve, Edeka, Aldi i Lidl, dele najveći udio tržišta, a međusobno su u oštroj konkurenciji.

Oni koriste tu svoju kvazi-monopolističku moć da natjeraju dobavljače da ponude niže cijene.

Tokom prošle godine diskonti su čak i povećali udio na tržištu, kaže direktor njemačkog Lidla Kristijan Hartnagel. Naime, rastuće cijene natjerale su više kupaca da se okrenu jeftinijim supermarketima, pa im je prodaja porasla.

Ipak, na povratak na uobičajeni, veoma nizak nivo cijena životnih namirnica u Njemačkoj, čekaće se još dugo.

Tržišna moć četiri velika lanca diskonta nastaviće da snižava otkupne cijene koliko god je to moguće na veliku žalost proizvođača, ali Lidl, Aldi i ostali neće moći da izbjegnu povećanje troškova za osoblje, energiju i distribuciju.

dk/idj (dw/ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu