Jeftina radna snaga u Srbiji i Hrvatskoj

Austrijski list Kurir piše o privrednim nedaćama Hrvatske i Srbije te o pokušaju te dvije zemlje da privuku strane investicije prije svega – jeftinom radnom snagom. „Već godinama osjećamo da su investitori pomalo umorni od Balkana“, rekao je tom listu Roman Rauh, predstavnik austrijske Privredne komore u Zagrebu.

„Hrvatski adut prije svega može da bude jeftina radna snaga. Strana preduzeća stoga dolaze sa svojim firmama-kćerkama u kojima se zapošljava jednostavna radna snaga. Italijanske firme poput Kalcedonije i Benetona ovde šiju svoju odjeću, austrijski liferanti auto-dijelova proizvode kožne presvlake za automobilska sjedišta“, piše Kurir.

„I Srbija je prije svega produžena proizvodna traka za firme iz EU, pri čemu je velika prednost bescarinski režim koji je dogovoren s Briselom. 'Sada čak poneko tekstilno preduzeće prelazi iz Turske u Srbiju, jer su ovdje plate niže', kaže predstavnica austrijske Privredne komore Erika Teoman-Brener. Za preduzeća iz EU je Srbija 'kao mala Kina u komšiluku', kaže ona. Perspektiva pristupanja EU trebalo bi da dâ dodatni impuls za nove investicije.“

List dalje piše da Srbiji, kao i Hrvatskoj, predstoji mnogo reformi. „Naduvani državni sektor mora da se smanji, prezadužene i nekonkurentne državne firme moraju biti stesane po aršinima tržišne privrede. To znači prije svega jedno: nezaposlenost, već sada na 20 odsto, povećaće se dodatno. Opravdano je strahovati da će mladi Srbi i ubuduće sve više odlaziti iz zemlje. 'Statistički gledano je Srbija druga zemlja svijeta po iseljavanju', kaže Teoman-Brener“, dodaje se u bečkom dnevniku.

Konzervativni listovi s njemačkog govornog područja inače često dijele balkanske lidere na one koji su spremni na „neophodne i bolne“ reforme i na one koji nisu. U tom stilu o Hrvatskoj piše švajcarski Noje cirher cajtung. Naslov komentara: „Babaroga na čelu vlade“.

„Kod bivšeg premijera Zorana Milanovića koji je vodio zemlju od kraja 2011. do početka 2016. nije mogla da se nasluti ni najmanja volja za reformama. Ekonomski sunovrat je samo usmjeravan, a šestogodišnja recesija završila se tek krajem prošle godine. Liberalizacija krutog tržišta rada nije se dogodila kao ni smanjenje državnog duga. Vlada je popuštala i na najmanji znak otpora“, piše ciriški list.

Komentator je uvjeren da će sada u Hrvatskoj sve biti bolje, a posebnu nadu uliva obećanje novog premijera Tihomira Oreškovića da će ubrzati privatizaciju i konsolidovati državni budžet. „Ali najave nisu dovoljne. Upitno je da li Orešković, koji je rastao u Kanadi i u svojoj domovini nema bazu moći, može da se probije. Postoji velika opasnost da finansijski stručnjak bude samljeven između dvije vladajuće partije, desno-konzervativnog HDZ-a i male reformske partije Most.“