Je li važniji Tusk ili Zapadni Balkan?

Donald Tusk želi i u slijedećem mandatu biti predsjednik Vijeća Europske unije i obzirom da ga podržavaju gotovo sve članice, zapravo je ta točka dnevnog reda na sastanku predsjednika država ili vlada EU trebala biti riješena za nekoliko minuta. Ali umjesto toga, biti će rasprava jer se upravo domovina Tuska protivi njegovom ponovnom izboru.

Nacionalistička i konzervativna predsjednica vlade Beata Szydlo je poslala pismo svim članicama u kojem ih upozorava kako Varšava ne želi prihvatiti Tuska. Tusk je bio predsjednik vlade i pripada opozicijskoj Građanskoj platformi (PO), a sadašnja premijerka ga optužuje da se kao predsjednik Vijeća EU "na nedozvoljeni način" miješao u poljsku unutrašnju politiku. "Ne možemo dozvoliti nikakav opasan presedan", piše u pismu iz Varšave.

"Tusk? Nipošto!" i "Tusk? Naravno!"

Poljska je bijesna na Tuska zbog svađe kojeg Varšava vodi sa Europskom komisijom već preko godinu dana. Bruxelles optužuje Poljsku da zloupotrebljava njenu većinu u parlamentu da bi doslovce bacila kroz prozor sve principe pravne države. Tu se prvenstveno radi o ograničavanju slobode rada tamošnjeg Ustavnog suda i tu niti predsjednik Vijeća EU Tusk nije mogao šutjeti: još prošlog decembra je upozorio Varšavu neka se drži principa pravne države.

Već i zbog toga je Tusk "crvena krpa" pred očima nacionalističkog konzervativnog vođe partije PiS, Jaroslawa Kaczynskog. Ta stranka i on osobno optužuje Tuska da je također odgovoran za pogibiju brata Jaroslawa, Lecha Kaczyinskog koji je poginuo u padu aviona 2010. kod ruskog Smolenska. Službeni rezultati istrage su bili da je za pad bilo krivo vrijeme i greška pilota. Ali konzervativni PiS tu sluti zavjeru u kojoj je morao sudjelovati i tadašnji poljski premijer - Donald Tusk.

"Imamo mi i boljih Poljaka"

Naravno da Varšava želi da Poljak i dalje bude na čelu Europskog vijeća i zato je kandidirala i nekog drugog iz te zemlje. To je konzervativni zastupnik u Europskom parlamentu Jacek Saryusz-Wolski koji nema baš niti tračak nade da bude izabran.

Kako se čuje i iz vladinih krugova u Berlinu, ponovni izbor Tuska "je gotova stvar" jer tamo ne znaju da Poljska ima barem jednog jedinog saveznika među ostalih 27 zemalja članica. I njemačka kancelarka Merkel je uvjerena da Tusk radi "dobar posao" u posredovanju u ovim kriznim vremenima. Varšava doduše tvrdi da je podržava prijateljska Mađarska, ali među Mađarima u Bruxellesu nitko nije htio niti potvrditi, niti demantirati tu tvrdnju. "To je na šefovima da odluče", samo se čulo. Formalno, predsjednika Vijeća treba izabrati "kvalificirana većina", dakle najmanje 20 zemalja u kojima živi barem 65% stanovništva Unije.

"Zapadni Balkan se neće ostaviti po strani"

Zapravo se na ovom sastanku šefova država ili vlada trebalo raspravljati o mnogo važnijim temama i prije svega perspektivom članstva u Europskoj uniji za sve zemlje Zapadnog Balkana. Te zemlje ne smiju steći dojam da se Europska unija sada još bavi samo sama sobom, predsjednikom Trumpom ili Brexitom, kazao nam je jedan predstavnik njemačke vlade prije sastanka. Pažljivo se promatra razvoj i sve što se događa u neposrednom susjedstvu Europske unije i raspravlja se o tome. I tajništvo Vijeća je potvrdilo da će na ovom sastanku još jednom biti ponovljeno obećanje kako će mir na Balkanu biti osiguran europskom perspektivom svih država te regije.

Druga važna tema je privreda u Europskoj uniji. Europska komisija tvrdi da se ona oporavlja bolje nego što se očekivalo, ali i upozorava da se moraju nastaviti i reforme u članicama. Gost ovog sastanka će biti i predsjednik Europske centralne banke Mario Draghi. I on želi šefove država ili vlada upozoriti da su premalo spremni na reforme, a da odgovornost i krivicu za privredu svaljuju na ECB - za što ona uopće nije odgovorna.

S druge strane bi i Draghi opet mogao čuti kritiku iz država koje ne odobravaju ovakav masovni otkup državnih obveznica i poplavu novca kojim ECB zasipa države zone eura, osobito one koje su u nevoljama. Osobito Berlin želi da se to prekine i da se poveća temeljna kamatna stopa ECB. Draghi uporno ponavlja kako "još nije vrijeme" i nedavno je i Europski parlament upozorio da se ne smije "reagirati na kratkoročne podatke" o oporavku. Ali na samitu se neće razgovarati samo o općenitom stanju, nego i o privrednim mjerama i prijedlozima koje je Europska komisija izradila za svaku državu članicu.

Kako dalje, Europo?

Najosjetljivije teme, kao što je kronično stanje u Grčkoj ili trgovinski odnosi sa novom vladom Donalda Trumpa će namjerno biti preskočene, čulo se od službenika EU-a uoči samita. Niti Brexit nije na dnevnom redu, makar će britanska premijerka Theresa May otići već danas (9.3.). U petak, drugog dana sastanka više neće uopće biti prisutna kada je na programu rasprava o budućnosti Europske unije.

O tome bi se zapravo već brzo trebalo nešto konkretno dogovoriti. Već za dva tjedna je predviđen susret u Rimu povodom 60. godišnjice Rimskih sporazuma, preteče EU i tamo šefovi država ili vlada žele i predstaviti zajedničku izjavu gdje će biti zacrtan budući smjer Unije. Ali o tome još uvijek nema sloge: neke zemlje žele sporiju integraciju i više slobode nacionalnim državama u odluci koje mjere EU će prihvatiti. Nasuprot njima, druge članice bi onda mogle brže napredovati u još većoj suradnji.

O tome su ovog ponedjeljka u Parizu razgovarale četiri velike države članice Unije, Francuska, Španjolska, Italija i Njemačka i načelno se složile kako je jedini izlaz "Europa u dvije brzine". "Moramo imati i hrabrosti prihvatiti da neke zemlje kreću dalje, čak i ako to ne žele prihvatiti sve ostale članice", izjavila je kancelarka Merkel. Francuski predsjednik Hollande je bio još jasniji: "Ako to ne učinimo, Europa će eksplodirati."

Ali i u toj inicijativi ima protivnika kao što je opet Poljska. Te zemlje se boje da će ih se "otkačiti" i da će ostati u stražnjim klupama - i kada se bude dijelila financijska pomoć EU. Do sastanka u Rimu bi se trebao riješiti barem taj spor.