Je li plinska kriza okončana?
19. januar 2023To već zvuči kao ukidanje upozorenja: "Vrlo smo optimistični jer se više ne moramo bojati nestašice plina ove zime", rekao je šef savezne agencije za opskrbu plinom Klaus Müller u utorak na "Handelsblatt Energy Summitu 2023" u Berlinu. Znači li to da je plinska kriza, koja Njemačku drži u neizvjesnosti od prošlog proljeća, prošla?
Zapravo, tri velika "ako", koja je savezna Agencija za opskrbu plinom navela kao preduvjet da Njemačka prebrodi zimu bez nestašice plina, idu u pravom smjeru. Dakle, "ako" se dogodi ovo ili ono, tada će opskrba plinom funkcionirati.
Štednja i blage temperature
Prvo "ako" bilo je i najjasniji pokazatelj koliko je situacija opskrbe ocijenjena kritičnom, nakon što su ruske isporuke prekinute: Savezna agencija predložila je Nijemcima da uštede punih 20 posto svoje uobičajene potrošnje plina. Prema podacima agencije, potrošnja je već prošle godine bila 14 posto ispod prosjeka u odnosu na prethodne četiri godine. Industrija je uštedjela 15 posto, privatna kućanstva te mala i srednja poduzeća dvanaest posto.
No, stručnjaci su općenito bili zadovoljni i dosadašnjim naporima za uštede ove zime. Prilagođena temperaturi, potrošnja u 52. i prvoj kalendarskoj sedmici bila je 25 posto ispod referentne vrijednosti za godine 2018. do 2021., prema navodima savezne Agenciji za mreže. Čak 38 posto plina manje je potrošeno u prvoj kalendarskoj sedmici. Naravno, odlučujuću ulogu imale su relativno niske temperature, ujedno i drugi veliki "ako" Agencije koja je uvijek isticala veliku važnost zimskog vremena za proces opskrbe.
Treći uvjet, početak ucrpljenja plina s novih LNG terminala ovog proljeća, također je uvelike ispunjen. Dijelom zahvaljujući ubrzanim procedurama, nekoliko projekata realizira se prije planiranog roka.
"Sigurnost za cijelu godinu"
Zbog toga su njemačka skladišta plina u ovo doba godine punija nego ikada prije, što praktički isključuje nestašicu plina ove zime. Čak i ako sav uvoz iznenada prestane, uskladišteni plin mogao bi pokriti potražnju za otprilike tri mjeseca. "Razine skladišta plina trenutno su na vrlo visokih 90 posto u Njemačkoj i 81 posto u EU i očekuje se da će ostati na rekordnim razinama za ovo doba godine", objašnjava Andreas Schröder iz tvrtke za analizu energije ICIS. "To daje sigurnost tržištu za cijelu 2023. godinu", kaže on.
Scenarij nestašice i racionaliziranje količina plina su stoga isključeni. Neobično velike skladištene količine i sve veća zamjena za propalu rusku opskrbu plinom također čine energetske stručnjake uvjerenima da će tokom godine odredbe za sljedeću zimu također biti uspješne. Najvažniji dobavljači plina sada su Norveška, Belgija i Nizozemska, a sve su veće i isporuke LNG-a iz inozemstva. “U međuvremenu su i susjedne njemačke zemlje izgradile dodatne kapacitete za ukapljeni plin, koji mogu ublažiti moguća uska grla u opskrbi”, kaže analitičar za energetska pitanja Schröder.
Problem troškova ostaje
Dok je fizička opskrba uglavnom osigurana, ekonomska strana krize ostaje neriješena. Zamjena jeftinog ruskog plina uzrokuje značajne dodatne troškove za industriju i potrošače, koji dugoročno neće jednostavno nestati.
To vrijedi i unatoč značajnom popuštanju napetosti na tržištu plina. Trenutačno se plaća nešto manje od 57 eura po megavat satu za isporuke u februaru u okviru ugovora TTF koji diktira trendove na burzi energije u Nizozemskoj. Na vrhuncu energetske krize u ljeto cijena je bila narasla na više od 340 eura.
Veleprodajne cijene ostaju visoke
Međutim, veleprodajne cijene su još uvijek, istorijski gledano, vrlo visoke. Od januara 2016. do proljeća 2021. cijena se kretala između 5 i 25 eura po megavat satu. Dobavljači plina i danas moraju nabavljati nove količine po višestrukoj cijeni u odnosu na period prije krize, što se neizbježno odražava na račune za plin. Zbog dugoročne prirode većine ugovora o opskrbi, vrhunci cijena do krajnjeg kupca stižu samo djelomično i s kašnjenjem od nekoliko mjeseci.
Čak i ako država preuzme dio tereta vezan za zaustavljanje rasta cijena plina i struje, krajnji potrošači moraju biti dugoročno spremni na visoke troškove energije. A političari su pred još većim izazovima jer žele svladati i energetsku tranziciju, što uključuje rješavanje ne samo brojnih opskrbnih, već i infrastrukturnih problema. Plinska kriza se stoga može smatrati završenom u fizičkom smislu - s ekonomskog gledišta daleko je od kraja.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu