Iznenadna promjena kursa Haškog tribunala

Međunarodno izdanje lista „Neue Zürcher Zeitung“ u današnjem broju dosta pažnje posvećuje kritikama na račun Haškog tribunala koje je nedavno sudijama Haškog tribunala uputio kolega Frederik Harhoff. On je pored ostalog naveo da sud donosi presude pod političkim pritiskom.

„Presude, koje su nedavno izrečene u Haškom tribunalu, su na mnogim mjestima naišle na nerazumijevanje. Presude Jovici Stanišiću, Momčilu Perišiću i u nekim drugim slučajevima ukazuju da Haški tribunal ima sasvim drugačiju praksu od dosadašnje. Kriteriji za presude su se očito promijenili. Do sada je dugo bila praksa da su se visoko pozicionirane osobe mogle proglasiti krivim ako su pomagale u planiranju i pripremama ratnih zločina, ako su izvršiocima pružale neku drugu vrstu pomoći ili ako su znale za zločine, a nisu ništa poduzele". "Ako sudije Haškog tribunala i dalje budu razvodnjavale principe komandne odgovornosti, onda će biti skoro nemoguće političkom ili vojnom vođi predbaciti odgovornost za ratne zločine. Ako su posljednje presude mjerilo, onda Haški tribunal pada na nivo prve faze svog rada.

Naime, devedesetih godina su presude izricane samo sitnim ribama. One su bile izvršioci zločina. Međutim, između 2000. i 2011. godine se izriču kazne za visokorangirane političare i generale koji nisu direktno sudjelovali u zlodjelima. Jedan od najvažnijih zadataka sudova, koji pravno obrađuju ratne zločine, jeste da dokažu da pravne posljedice ne snose samo izvršioci nego i njihovi saučesnici i oni koji su djelovali iz pozadine. Oni niukom slučaju ne smiju biti nekažnjeni iako je njihovu individualnu krivicu upravo u ovakvim slučajevima teško dokazati“, piše u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Da li je Hrvatska zrela za EU?

„Stručnjaci Evropske komisije u izvještaju objavljenom 29. maja navode nekoliko hrvatskih slabosti: zaostali obrazovni sistem, slabe inovacije i nekonkurentnost preduzeća“, piše pored ostalog u listu „Süddeutsche Zeitung“ u kojem se još navodi:

„Rigidno tržište rada praćeno sivom ekonomijom čini i do 40 posto privrednog učinka. Veoma raširena utaja poreza, neefikasno pravosuđe, nekontrolisana i spora birokratija i uz sve to najveći stepen korupcije u Evropi. Analize evropskih stručnjaka se znatno razlikuju od izvještaja, koji zvuči pozitivno, kojim je EU 26. marta Hrvatskoj dala zeleno svjetlo za ulazak. Kao i ostale zemlje na Balkanu i hrvatska vlada mora znatno smanjiti broj zaposlenih u državnom aparatu. Međutim, ni jedna hrvatska vlada se nije smjela upustiti u koštac sa tim problemom, jer bi naredne izbore sigurno izgubila. Evo jednog primjera. Hrvatska zvanično ima pola miliona ratnih veterana. Njihove povlastice ministarstvo finansija godišnje koštaju više milijardi eura. Neki veterani nikada nisu vidjeli front. Procjenjuje se da je takvih ratnih veterana oko 150.000“, navodi Florian Hassel u listu „Süddeutsche Zeitung“.

On također navodi da je turizam u Hrvatskoj važna privredna grana i da čini 28 posto privrednog učinka. Na jadranskoj obali se kriza malo primjećuje. Međutim, u gradovima u kojim je smještena industrija je sasvim drugačije. Tamo radnici po nekoliko mjeseci ne primaju platu. „Nezaposlenost iznosi 21 posto. U još lošijoj situaciji se nalaze mladi. Svaka druga mlađa osoba je nezaposlena. Članstvom u EU upravo mladi i dobro obrazovani Hrvati mogu se lakše iseliti iz svoje zemlje. Na Facebook stranici „Mladi napustimo Hrvatsku“, koja daje savjete za poslove u inostranstvu, već ima blizu 59.000 likera“, piše „Süddeutsche Zeitung“.

Srbija na grčkom putu

„Süddeutsche Zeitung“ je objavio i članak u kojem pored ostalog piše da je Srbija po svemu sudeći na istom putu kao i Grčka.

„Srbijanske slabe tačke su slične grčkim: Srbija skoro i da nema konkurentnu industriju. Njene političke partije su prije svega savezi za zadovoljavanje interesa određene klijentele. Njima se dodjeljuju mjesta u državnim službama ili preduzećima. Međutim, Srbija je u nekim stvarima premašila Grčku. U Grčkoj je na početku krize 2009. godine u javnom sektoru bilo zaposleno skoro 1,1 miliona ljudi, što znači svaki četvrti zaposleni Grk". "U Srbiji je iz državne kase plaćen svaki treći radnik: od 1,7 miliona zaposlenih, 470.000 je zaposleno u državnim službama ili preduzećima. Tome treba dodati i 40.000 vojnika i još nekoliko desetina hiljada policajaca, graničara i pripadnika tajne službe.

Još neki srbijanski problemi podsjećaju na grčke: državna preduzeća negativno posluju, darežljiv penzioni sistem, more subvencija, raširena utaja poreza. Međutim, Srbija nije zadužena kao Grčka. Novo upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda i Fiskalnog vijeća nije ništa promijenilo. Naprotiv. O oštrim rezovima u javnom sektoru, u kojem se moraju zamrznuti plate i penzije kako bi se mogla izvršiti finansijska sanacija, do sada se čak nije ni diskutovalo. Umjesto toga Srbija uskoro želi prodati preduzeća poput profitabilnog Telekoma“, piše pored ostalog u listu „Süddeutsche Zeitung“

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić