Izlaz iz ćorsokaka

Nakon pravoslavnog Božića, u prvoj sedmici ove godine, diplomate se sastaju svake srijede u Minsku. Na sastancima su i predstavnici OEBS-a iz zemalja članica, među njima i predstavnici Njemačke i Francuske. O političkim i ekonomskim pitanjima, kao i o kršenjima primirja, razgovaraće se u više 'radnih grupa' između Ukrajine i Rusije, ali i pobunjenika koje Moskva podržava. Posmatračima OEBS-a brige zadaju ponovne borbe i to što se oružje vraća u tampon zone. U vezi sa ekonomskim pitanjima govoriće se u 'radnoj grupi' u kojoj je i njemačka predstavnica Ministarstva spoljnih poslova. Tu predstavnici pobunjenika i Rusije zahtijevaju prestanak ekonomske blokade oblasti koje su pod kontrolom pobunjenika, od strane Kijeva. Kijev pak prigovara kako "nijedna banka u te oblasti ne smije poslati transporter s novcem", kako bi se isplatile penzije ili socijalna pomoć tamošnjim građanima. Onda bi se to moglo direktno prebaciti na račune pobunjenika.

Svake sedmice se na dva dana sastaju pregovarači 'političkih radnih grupa'. No, mnogo vremena koje provedu zajedno ne donosi proporcionalno i rezultate. Diskutuje se o dijelovima Sporazuma iz Minska koji će odlučivati o budućnosti oblasti na istoku Ukrajine koje su pod kontrolom ruskih pobunjenika. Kako će se tamo ubuduće održavati izbori? Kakav će status imati taj region? Kako će Ukrajina ponovo kontrolisati svoju granicu prema Rusiji? Ništa od toga nije još razjašnjeno. "Nama je potreban impuls da izađemo iz ovog ćorsokaka", kazao je jedan visoki ukrajinski diplomata u Kijevu. Ovog ponedjeljka je i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko boravio u Berlinu. A to znači da bi se prije Minhenske konferencije o bezbjednosti sljedeće sedmice mogli sastati ministri spoljnih poslova tzv. 'Normandijske četvorke' - Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine. Ruski minsitar spoljnih poslova, Sergej Lavrov prvi je odredio 8. februar kao mogući datum sastanka. Moskva želi da se otarasi sankcija koje su joj Evropska unija i Sjedinjene Države uveli na početku rata u Ukrajini. Države članice EU su sankcije toj zemlji produžile do narednog ljeta. Kremlj je za to očigledno spreman da žrtvuje vođe pobunjenika u Donjecku i Lugansku. No, to su sve glasine.

Nove ruske isporuke oružja

Samo što je Kremlj očigledno propustio prijateljsku spremnost za pregovore. U januaru se zamjenica američkog ministra spoljnih poslova, Viktorija (Victoria) Nuland sastala sa Putinovim čovjekom od povjerenja, Vladislavom Surkovim zaduženim za Ukrajinu u ruskoj enklavi Kalinjingrad. Diplomata iz Kijeva kaže kako su "oni bili odmah informisani o rezultatima razgovora". Moskva navodno nije imala konkretnih prijedloga. "Kremlj želi da u pregovorima nastupa iz pozicije jačeg", kaže jedan posmatrač u Kijevu. Tako bi se onda mogli objasniti i pokreti pobunjeničkih trupa koje podržava Moskva. U pisanom saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine stoji kako je "prema saznanjima ukrajinskih tajnih službi" ponovo iz Rusije dopremano oružje i prebacivano preko granice pobunjenicima. No, prema Sporazumu iz Minska postignutom u feburaru prošle godine to se više ne bi smjelo događati. Prema istom sporazumu Kijev bi već trebalo da ponovo kontroliše svoje granice. No, čak ni posmatrači OEBS-a ne mogu u svako vrijeme da obiđu svaki granični punkt.

Ali, ni Ukrajina ne radi ništa. U Kijevu skoro da nije donesen nijedan zakon koji bi omogućio održavanje izbora u separatističkim oblastima, zapelo se takođe s ustavnim reformama koje bi tim oblastima omogućile poseban status ali koje bi takođe zapadne ukrajinske provincije učinile nezavisnijim od centralne moći Kijeva. Predsjednik Porošenko nije u parlamentu dobio potrebnu dvotrećinsku većinu. Otvoreno je takođe pitanje hoće li Kijev amnestirati pobunjenike. "Tek nakon sudske provjere", kaže ministar spoljnih poslova Ukrajine, Pavlo Klimkin. Moskva pak želi sveobuhvatnu amnestiju. Tako se to mjesecima vrti po pregovaračkom stolu u bjeloruskom Minsku. "Nama su sada potrebne čvrste garancije da će dogovoreno biti i sprovedeno", kaže neimenovani kijevski diplomata. Drugačije se stvari neće pomjeriti s mjesta, kaže. "Želim da znam šta će se dogoditi kada jedna strana ne sprovede dogovoreno." To sve govori da dolazi novi plan, a u kijevskoj štampi se uveliko govori o Minsku III, u svakom slučaju bez nade u sprovođenje. Ovaj diplomata smatra da su prvi pregovori iz septembra 2014, s ratnom zimom koja je nakon toga uslijedila a sve završeno "ruskom agresijom", vodili ka pregovorima koje su vodile Njemačka i Francuska prije godinu dana. Tada dogovoreni "momentalni prekid vatre" sproveden je tek pola godine kasnije. U Kijevu se očigledno na to naviklo. A na brzo rješenje istočnoukrajinskog problema malo ko vjeruje.