"Politički spektakl i igrokaz"

Sedmi opšti izbori u Bosni i Hercegovini održaće se 12. oktobra i u skladu sa zakonom, ovoga petka (12.9.) je počela izborna kampanja. CIK BiH saopštio je šta čeka političke subjekte u narednih mjesec dana i šta je to na šta treba da obrate pažnju. Ukoliko se ne budu pridržavali pravila, mogu se suočiti sa kaznama i do 10 hiljada maraka, ali i sa skidanjem sa liste, ukoliko se desi teža povreda zakona.

“Jedna od zakonskih zabrana u pravilima ponašanja političkih subjekata u izbornoj kampanji, na koju posebno skrećemo pažnju, je korištenje jezika koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje. CIK BiH ima ovlaštenja da izrekne novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 10.000 konvertibilnih maraka, ukloni ime kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu zakona ili da poništi ovjeru političkog subjekta. Koja će od navedenih sankcija biti izrečena zavisi od težine učinjenog prekršaja kao i učestalosti", rekao je predsjednik CIK-a Stjepan Mikić.

U periodu od narednih mjesec dana političkim subjektima zabranjeno je uklanjanje, oštećenje, mijenjanje oglasa, postera ili plakata ili drugih materijala koji se koriste u svrhu izborne kampanje.

Kampanja traje već mjesecima

Međutim, građani BiH su već mjesecima suočeni sa nekim oblikom izborne kampanje s obzirom da su svakodnevno bombardovani stranačkim aktivnostima kao nikada do sada. Zbog toga analitičari vjeruju da je pred nama teških mjesec dana u kojem će izostati sve ono što bi zapravo trebala biti suština rada političkih subjekata, a to je poboljšanje života građana.

“Koliko je kampanja prljava zapravo govori da je ona počela hapšenjem grupe Lijanović, što na neki način predviđa kakav će biti tok izborne kampanje. Ovo je sve politički spektakl i igrokaz, što govori da oni koji su na vlasti nemaju nikakve zdrave programe koje bi mogli ponuditi građanima u ovih mjesec dana. Građani mogu očekivati sve u ovih mjesec dana, ali za mene je ključno pitanje kako će se vlast kontrolisati nakon izbora. Ukoliko građani ne budu kontrolisali vlast, ništa se neće promijeniti”, kaže politički analitičar Ibrahim Prohić.

Mediji pod političkim uticajem?

Da je kampanja počela znatno prije zvanične kampanje potvrđuje i novinar iz Mostara Emil Karamatić. On kaže da će naredni mjesec biti jedan od najgorih kada je riječ o političkim pritiscima koji su već vidljivi u medijima.

“U Hercegovini imate dva dnevna lista, jedan je na strani pozicije, a drugi na strani opozicije. Isto je i u Sarajevu gdje se zna koji su čiji mediji. Posebno zanimljivo je u Republici Srpskoj gdje se vodi borba između elektronskih medija. Imamo s jedne strane jaku želju opozicije da dođe na vlast koristeći neke medije, a s druge strane snažnu želju aktuelne vlasti da ostane tu gdje jeste kako bi spasila politički život pojedinih članova, takođe koristeći pojedine medije, gdje se ne biraju sredstva kada je riječ o pritiscima”, ocjenjuje Karamatić.

Izborni proces pratiće i koalicija sedam nevladinih organizacija naziva “Pod lupom”. Pozivaju sve građane da prijave sve eventualne nepravilnosti. Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, koja jedna od članica te koalicije nevladinog sektora, već je prethodno u izjavi za Deutsche Welle istakao da je i u ranijim izbornim ciklusima praćen izborni proces, ali nikada organizovano kao do sada.

“Praksa pokazuje da izborni period u BiH prati određena situacija u kojoj se najviše raspiruje strah kod drugog i drugačijeg. Cilj je, dakle, praćenje kampanje kako bi se ovakve stvari svele na minimum, ali i eventualne izborne prevare”, kazao je Šehić.

Glasanje “protiv”, a ne “za”

Politički subjekti moraće znatno više da ulože truda ukoliko žele da pridobiju birače u narednih mjesec dana, s obzirom na to da je evidentan pad izlaznosti birača još od 2006. godine. Politički analitičar Srećko Latal smatra da će se i ove godine taj trend nastaviti, jer građani neće imati ništa novo da čuju u kampanji: “U BiH imamo jedan karakterističan element, a to je glasanje `protiv`, a ne `za` neku političku opciju, što znači da glasači na taj način kažnjavaju političare za koje smatraju da su ih iznevjerili. I na ovim izborima su građani već rekli da nemaju za koga da glasaju jer su političari razočarali svoja glasačka tijela.”

Kada je riječ o izbornom procesu, oglasila se i misija OEBS-a u BiH. Šef misije Džonatan Mur rekao je da će posebna misija OEBS-a, koja se bavi praćenjem izbora uspješno obaviti svoj posao i ovoga puta: “Obavezno je posmatrati izbore, i to je naš prioritet, da oni budu otvoreni i transparentni i fer, i da svaki građanin BiH može učestvovati u izborima, koristiti svoj glas.”

I dalje bez manjina na izborima

Za učešće na oktobarskim izborima ovjereno je ukupno 113 političkih subjekata, od čega 65 političkih stranaka, 24 nezavisna kandidata i 24 koalicije. Ovjereno je 735 kandidatskih listi i 7.748 kandidata. Ukupno je na nivou BiH evidentirano 3.278.908 birača. Za glasanje izvan BiH registrovano je 42.139 birača.

I ove izbore BiH dočekala je bez provedene presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, što znači da ni na ovim izborima predstavnici manjina neće moći biti birani za neku od funkcija.

Što se tiče izmjena, na ovim izborima povećana je kvota učešća žena na kandidatskim listama sa dosadašnjih 33 na 40 odsto. Takođe, izmjenama Izbornog zakona RS, poslanici iz RS od sada će se umjesto iz dosadašnjih šest, birati iz devet izbornih jedinica.