Izbori u Njemačkoj: Šta je bitno njemačkim muslimanima?

CDU dvojno državljanstvo prihvaća samo u iznimnim slučajevima, FDP kritikuje njemačka islamska udruženja koja se finansiraju iz inostranstva, a Lijevi bi da islamski praznici budu prihvaćeni od strane države Njemačke.

Sve to se vidi u „Izbornom kompasu" koji je pokrenut od strane Centralnog savjeta muslimana u Njemačkoj (ZDM - Zentralrat der Muslime in Deutschland) u saradnji sa „Islamskim novinama" i Njemačkom muslimanskom ligom. On se bazira na stavovima stranaka o pitanjima koja bi mogla biti bitna za njemačke muslimane pred izbore u Njemačkoj – od nošenja marame pa sve do rata u Jemenu.

Pitanja diskriminacije, NSU i zločina iz mržnje

ZDM je predstavio stavove šest najperspektivnijih stranaka koje se bore za ulazak u Bundestag o 15 najbitnijih pitanja ili tzv. izbornih mjerila. Jedno od pitanja je: „Koje stavove i zahtjeve ima vaša partija u vezi sa rastućom diskriminacijom muslimana u nekim dijelovima društva?" Socijaldemokrati su na to pitanje odgovorili da žele povećati broj osoba stranog porijekla u javnim institucijama, dok Zeleni zahtijevaju „dobar položaj policije i pravosuđa u borbi protiv zločina iz mržnje".

Centralni savjet muslimana pitao je i za posljedice ubistava počinjenih od straneNacionalsocijalističkog podzemlja NSU. Liberali su odgovorili da treba „senzibilizirati radnike sigurnosnih agencija i pravosuđa", a istog mišljenja su i Lijevi. Pored toga, oni upućuju na važnost neovisnog praćenja desničarskog ekstremizma, rasizma i antisemitizma.

„Nadam se da ću ovim motivirati mnoge da izađu na izbore i istovremeno im ponuditi pomoć pri odluci za koga glasati", izjavio je izvršni direktor ZDM-a Aiman Mazyek u intervjuu za DW. „Mnogi muslimani još uvijek ne znaju za koga će glasati."

Da li "Kompas" govori suprotno od Erdoganovog zahtjeva?

Iako Mazyek to ne kaže direktno, Kompas Centralnog savjeta mogao bi biti i kontrainicijativa Erdoganovoj preporuci za koga glasati. Turski predsjednik je nedavno zatražio od Turaka koji žive u Njemačkoj da ne glasaju za CDU, SPD ili Zelene, jer prema njegovim riječima te stranke su „neprijatelji Turske". To je skoro isto kao i poziv na bojkot izbora.

Zapravo, mnogi muslimanski glasači bili su zabrinuti zbog napetih njemačko-turskih odnosa, primjećuje Said Haider. On je predsjednik mreže „Zahnräder", koja podržava i povezuje muslimane angažovane u ekonomiji, politici, medijima i nauci. Haider je trenutno sa „Autobusom susreta" na turneji i putuje kroz Njemačku.

Politika u predizbornoj kampanji

Na ovoj turneji, advokat želi skupa sa drugim volonterima „razgovarati o izborima i pratiti šta to pokreće građanina". Pri tome se radi i o odgovoru na pitanje: „Kakvo to društvo stvarno želimo biti u budućnosti?" Politika prema Turskoj pri tome dolazi u pozadinu. To je upravo „politika prije izbora", izjavljuje Haider za DW. „Iz ovoga se ne može shvatiti pravi sadržaj stranačkih programa." To je upravo slučaj sa „Izbornim kompasom". „Međutim, ono što me s jedne strane posebno raduje je da izbori u Njemačkoj dolaze u prvi plan u različitim muslimanskim zajednicama", objašnjava Haider. S druge strane, Kompas je nepristrasan i ne daje glas ni jednoj stranci. To ga čini veoma demokratskim. ZDM je također postavio pitanja i AfD-u. Međutim, oni uprkos višebrojnim upitima nisu reagovali, poručuju iz Centralnog savjeta.

Postavlja se još jedno pitanje - Da li „Izborni kompas" uopšte oslikava sve teme koje se tiču muslimana u vremenu predizborne kampanje? Oko 1,5 miliona muslimana u Njemačkoj ima pravo glasa. Dvije trećine njih ima turske korijene, dok ostatak vodi porijeklo uglavnom iz zemalja Bliskog istoka, Sjeverne Afrike ili bivše Jugoslavije. Međutim, njihove partijske preference teško se mogu predvidjeti. „Muslimani većinom nemaju drugačije političke agende od nemuslimana. Njih također zanimaju teme poput zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvenog sistema ili oporezivanja", smatra ispitivač javnog mnijenja pred izbore Andreas Wüst.

Život muslimana u Njemačkoj

Said Haider također kaže: „Muslimani u Njemačkoj imaju veoma širok dijapazon interesovanja." To ne čini „Izborni kompas" manje korisnim za njih. Obzirom da se pitanja isključivo bave životom muslimana u Njemačkoj, kompas ipak ispunjava jednu prazninu u političkoj debati u ovoj zemlji.

A kada smo već kod debate: do sada je bilo nedovoljno javne rasprave o izbornim mjerilima za muslimane. Pitanje islama trenutno je tema svih izbornih događaja i političkih emisija, ali često u kontekstu migracije, unutrašnje sigurnosti ili terorizma. Ipak, novinarka Ferda Ataman upozorava: „U ovom trenutku se ne čuje glas migranata i migrantkinja". Ne može biti da „važne rasprave o budućnosti zemlje vode samo bijeli Nijemci". Ataman je portparolka „Nove njemačke organizacije", nacionalne mreže koja se zalaže za raznolikost, kao i za to da „biti Nijemac" treba biti neovisno od zemlje porijekla.

Musliman ili jednostavno Nijemac?

Said Haider se slaže sa kritikom Atamanove. Međutim, on priznaje da on „kao njemački državljanin svoj izbor ne traži isključivo kao musliman". Umjesto toga, on se pita „Koja stranka je sposobna da nas vodi kroz buduće izazove?" Tu u igru dolazi „Izborni kompas".

Pored toga, on misli da Kompas može biti zanimljiv i za nemuslimane. "Mnogi od nas rade skupa sa izbjeglicama, ili se susreću sa muslimanima dok se bave nekim sportom ili na poslu. Tu dolazi do debata.” I na kraju, u "Autobusu susreta” uvijek se vraća na istu temu: društvenu koheziju.