Grčka i izbjeglice

“Izbori su i Kos ima dvije mogućnosti: ili će glasati za Sirizu i postati Pakistan, a ako bira Zlatnu zoru i Zlatna zora pobijedi, Kos će se vratiti Grčkoj”, kaže Ilias Kasidiaris, glasnogovornik neonacističke stranke Zlatna zora na predizbornom skupu ove stranke na grčkom otoku Kosu. Otoku preko kojeg je posljednjih mjeseci prošlo na stotine tisuće izbjeglica. Zlatna zora zna jako dobro kako iskoristiti strahove onih građana koji strahuju da će im izbjeglice otjerati turiste a time i egzistenciju.

Pitanje izbjeglica i tema predizbornih kampanja

Pitanje migracije je unijelo dodatnu pomutnju u predizbornu kampanju za parlamentarne izbore u Grčkoj. Za mnoge Grke gospodarstvo i posljednji ugovor s Europskom unijom predstavljaju najvažnija pitanja svakodnevice. No izbjeglički problem sve više prodire na predizborne skupove. Pogotovo u situaciji gdje se vodeća Siriza i Nova demokracija bore za svaki glas, bi izbjeglička tema mogla odlučiti o pobjedniku. Siriza više-manje zastupa blagi odnos prema izbjeglicama dok konzervativna Nova demokracija vladajuću Sirizu naravno optužuje da ne čini dovoljno da zaštiti zemlju i to pogotovo što se tiče povlačenja jasnih granica između ratnih i ekonomskih izbjeglica. No i jedna i druga stranka su suglasne da je rješenje moguće jedino na razini Europske unije.

Grci simpatiziraju s izbjeglicama

No Zlatna zora zna da ksenofobičnom retorikom političke bodove može prikupljati samo u onim dijelovima zemlje koji su najteže pogođeni izbjegličkom krizom. Stoga svoju energiju u ostatku zemlje ulažu u huškanje protiv Europske unije igrajući uglavnom na kartu umora Grka od dnevne politike. “Zlatna zora zna da ne smije previše gurati temu izbjeglica u prvi plan. U prvom redu jer ne žele ispasti nehumani a s druge strane vide da ljudi baš i ne reagiraju na tu temu”, kaže Dimitris Kristopulos, docent na Sveučilištu Panteion u Ateni. Zlatna zora zna i to da je većina Grka osjetljiva na probleme izbjeglica jer i zemlja sama ima vrlo bogatu izbjegličku prošlost. Zbog toga mnogi građani suosjećaju s izbjeglicama, pogotovo s onima iz Sirije.

U jedinstvu je izlaz

To je ovih dana vidljivo i u središtu Atene gdje je na Trgu pobjede, nastao mali kamp u kojem se mnoge izbjeglice odmaraju prije napornog puta dalje prema sjeveru. Mnogi stanovnici okolnih zgrada pomažu, donose najnužnije: robu, hranu, higijenske potrepštine. No svi su složni u ocjeni da je situacija dugoročno neodrživa.

“Ovoliko ljudi na malom prostoru i bez najosnovnijih higijenskih uvjeta stvara prilično nezdravu situaciju”, kaže Panagiotis Kourtis, jedan od susjeda. No Kourtis, čiji su roditelji i sami u dvadesetim godinama prošlog stoljeća pobjegli iz Male Azije, ne krivi izbjeglice nego vlast koja nije osigurala bolji smještaj. On ima i poruku za buduću vladu ali i za Bruxelles.

“Političari bi morali ujedinjenim snagama natjerati Europu da preuzme veću odgovornost u zbrinjavanju izbjeglica”, kaže Kourtis. Njegovo mišljenje dijeli i Konstantinos Krukas koji na Trgu pobjede već 35 godina vodi mali restoran. Gostiju je mnogo manje u posljednje vrijeme ali ni on ne krivi njih nego politiku. “Ono što nam je potrebno je vlada nacionalnog jedinstva koja bi zajednički riješila probleme”, smatra ovaj ugostitelj. “To je Europski problem koji zahtjeva europsko rješenje”, zaključak je obojice.