1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ivanić: Dejton nije problem

Svetozar Savić18. decembar 2014

Novi predsjedavajući u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Mladen Ivanić želi da snažnije sarađuje sa svojim kolegama kako bi se sprovele ekonomske reforme, piše bečki Standard. Prenosimo dijelove intervjua.

https://p.dw.com/p/1E6k8
Foto: DW

Dijelovi intervjua koji je za bečki Standard dao novi predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Mladen Ivanić.

Standard: Nedavno ste u Mostaru bili na sahrani oca hrvatskog člana Predsjedništva, Dragana Čovića. Na sahrani je takođe bio i Bakir Izetbegović. Je li to znak da će se predstavnici tri velike grupe naroda u BiH od sada češće sastajati?

Ivanić: Jeste znak isto kao i da ćemo dosadašnju praksu polako mijenjati. Nije realno da nakon svega što se dogodilo očekujemo raj, ali nekoliko pozitivnih elemenata svakako.

Govorili ste o novom načinu saradnje. Kako Predsjedništvo može da spriječi dalju blokadu vlade?

Prvo moramo da vidimo u kojim se stavovima ne slažemo. I onda kada znamo gdje su nam stavovi suprotstavljeni, zašto bismo otvarali uopšte te teme. Mi smo razgovarali i dogovorili da ćemo se prvo baviti temama oko kojih se slažemo. Ako je riječ o izvozu poljoprivrednih proizvoda, koje mi iz Banjaluke želi eksportirati u EU, tu postoji isti interes i kod Bošnjaka i kod Hrvata. Ako govorimo o velikim temama, imamo tri različita pogleda na Bosnu i Hercegovinu: Izetbegović bi najradije žalio jedinstvenu BiH bez entiteta, ali zna da to nije moguće. Ja bih najviše želio samostalnu Republiku Srpsku, ali znam da je to nemoguće. Čović ima ideju o stvaranju trećeg entiteta, ali ni oko toga se ne slažemo. Tako da ta pitanja treba ostaviti po strani. Jer, naša generacija političara nije u stanju da riješi te probleme.

Međunarodna zajednica a posebno Njemačka promijenila je kurs. Ne žele se više baviti ustavnim pitanjima u BiH jer su shvatili da na tom polju nema pomaka.

Mislim da smo svi mi postali zreliji, i međunarodna zajednica, ali i političari u BiH u posljednjih deset godina i da se sada prvo treba okrenuti ekonomskim reformama.

Kada govorite o ekonomskim reformama na koje konkretno mislite?

Koalitionsverhandlungen in Bosnien und Herzegowina
Druga dva člana Predsjedništva BiH: Izetbegović i ČovićFoto: klix.ba

Mi moramo poslati poruku da Bosna i Hercegovina nije 'bogu iza nogu', da nije sve tako komplikovano i da nije neefikasna zemlja. To je politička poruka. Ako jedan predstavnik međunarodne zajednice kaže pa BiH i nije tako loša, onda će i drugi odmah početi da govore: pa BiH stvarno nije tako loša. Radi se, dakle, o imidžu da se niko ne plaši da dođe u BiH. A drugo, mora da se krene u reforme javnog sektora.

Govorite o imidžu BiH. Ali, kada govorimo o potencijalnim investicijama onda su tu i drugi problemi - administracija naprimjer. Investitori se žale da sve traje predugo, da je netransparentno i nesigurno.

To su problemi starog sistema, gdje administracija mora na sve da stavi svoj pečat. To nisu problemi etničke prirode, već je to nasljeđe ranijeg vremena. Mi smo napravili neke pomake, u Republici Srpskoj malo više nego u Federaciji...

Šta mislite o trećem entitetu za Hrvate koji želi Čović?

Mi u RS nemamo nikakvog razloga da mijenjamo Dejtonski sporazum. To je priča za Federaciju BiH, odnosno Bošnjaka i Hrvata. Ja ću prihvatiti svaki njihov dogovor samo ako nije na štetu Republike Srpske.

A šta može da bude na štetu za RS?

Ako naprimjer kažu: pustite nas da napravimo treći entitet koji će činiti i petina teritorije Republike Srpske.

Jedno analitičko pitanje: mislim da kada bi se željelo, da bi se ipak moglo nešto uraditi i sa komplikovanim Dejtonskim sporazumom. Jeste li Vi takođe mišljenja da ovdje nije uopšte toliki problem struktura države koliko nedostatak političke volje koja sve parališe?

Mi imamo igrače od kojih svako želi da bude pobjednik. Oni kažu: mi ne možemo da se dogovorimo zbog komplikovanog sistema - šta? - ako bih sada onako neuvijeno govorio, rekao bih da je u pitanju čista laž. Dejton nije problem ako želimo da se dogovorimo. Ali, ako ne želimo dogovor onda onaj koji želi da bude pobjednik koristi komplikovani sistem.

Borba za nezavisnost Republike Srpske je prethodnih godina imala odlučujući uticaj na dinamiku politike u RS.

Priča oko nezavisnosti RS je Dodikova priča, koju je on koristio samo kako bi ostao na vlasti a ne da na tome stvarno i radi. Jer, prva zemlja koja narednih godina ne bi podržala nezavisnost Republike Srpske je Srbija. U tom slučaju bi Srbija morala i sama da prizna da je nezavisnost Kosova realnost. Ko želi da podrži nezavisnost Republike Srpske?

Možda Rusija.

Bosnien und Herzegowina - Außenminister Mladen Ivanic mit Frank-Walter Steinmeier
Ivanić s njemačkim ministrom spoljnih poslova Frank-Valterom ŠtajnamjeromFoto: picture-alliance/dpa

Ne vjerujem da je Rusija ikada imala interes za to.

Bosna i Hercegovina ne podržava sankcije protiv Rusije. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

Mi smo mali igrači i ne bi bilo fer od velikih igrača da na nas vrše pritisak da ih podržimo. Mi moramo naći balans. Drugo, BiH još uvijek nije zemlja kandidat za članstvo u EU i samim tim ne mora još da slijedi politiku EU.

EU strahuje od ekonomskog uticaja Rusije u BiH? Ima li to političku konotaciju?

Ima toliko mantri u bh politici. A to je jedna od njih. Mi imamo razloga da sarađujemo s Rusijom: jedan su emocije a drugi tržište. Mi nemamo alternativu. Ali, na kraju mi ipak moramo biti u Evropskoj uniji. To je naša sudbina. I tome takođe nema alternative. Dakle, igrati igru između velikih igrača kada si tako mali kao mi je vrlo teško. Komplikovano je kada nam kažu - ili ovo, ili ono? Dakle, mi pokušavamo da na takva pitanja, kao što je ovo vaše, previše ne odgovaramo.

Vidite li BiH u EU za deset godina?

Za deset godina ne, možda za 15 ali se nadam za 20. Za deset ne, ne samo zbog nas, već i zbog same Unije. Tamo se kaže: mi sada već imamo probleme i bez njih, kako će tek biti s njima?

Ali, ni za 20 godina niste potpuno sigurni?

Nisam u potpunosti ali da jesam - da kažem - 90 odsto.

Intervju za bečki Standard vodila Adelhajd Volf