Istupanje iz crkve: "Totalno oslobađanje"

„Dugo me je to zaokupljalo. I onda je došlo totalno oslobađanje“, priča 53-godišnja Doris Bauer koja je prošle godine istupila iz Katoličke crkve. Pri tom, Doris je bila izuzetno aktivna katolkinja. U parohiji Svete Agnije u Kelnu angažuje se kao lektorka i pomaže prilikom dijeljenja svetog pričešća.

Diplomirana socijalna radnica i socijalna pedagoškinja takođe je uključena u pokret „Maria 2.0" koji se bori za jednaka prava žena u Katoličkoj crkvi. Bauer je jedna od 441.000 hrišćanki i hrišćana u Njemačkoj, koji su prošle godine crkvi okrenuli leđa. Odnosno jedna od 221.390 njih koji su 2020. istupili iz Katoličke crkve u ovoj zemlji. No, obje velike crkve u Njemačkoj, Evangelistička i Katolička su u godini korone zabilježili po 50.000 manje istupanja nego 2019.

Njemačka posebnost: crkveni porez

Zanimljivo je koliko detaljno je regulisano istupanje iz crkve u Njemačkoj i kako precizno se bilježi taj broj. Onaj ko želi da istupi iz crkve mora da podnese zahtjev nadležnoj državnoj službi. Zahtjev se potom prosljeđuje dotičnoj parohiji.

Skoro da ni u jednoj zemlji ne postoji tako striktna veza između članstva u crkvi i plaćanja crkvenog poreza. Zbog toga se broj onih koji napuštaju crkvu u Njemačkoj bilježi preciznije nego u drugim zemljama. I zbog toga se u godišnjim statistikama odgovorni bave i razlozima zbog kojih ljudi donose takve odluke. „Mnogi su izgubili povjerenje i napuštanjem Crkve žele da daju svoj primjer“, kaže predsjedavajući Biskupske konferencije Njemačke, Georg Becing. Takođe ističe da se Crkva mora „otvoreno i pošteno s tim suočiti“.

Predsjedavajući Savjetu Evangelističke crkve u Njemačkoj, biskup Hajnrih Bedorf-Štrom kaže da mu se sa svakim pojedinačnim napuštanjem crkve nameće pitanje - „šta mi kao Crkva možemo da uradimo, da ljude ubijedimo u ispravan smisao članstva u našoj Crkvi“.

Seksualno zlostavljanje – jedan od razloga

Doris Bauer vrlo konkretno navodi razloge njenog izlaska iz Crkve. Na razmišljanje ju je navelo ponašanje katoličkih biskupa nakon objavljivanja studije iz 2018. godine, zapravo sveobuhvatnog naučnog rada koji je istraživao uzroke i veze oko teme seksualno zlostavljanje od strane crkvenih dužnosnika. „Crkveni dužnosnici ne žele promjene, oni ne žele jednakopravnost polova“, kaže vjernica iz Kelna. „Crkva se prodaje kao moralna instanca, ali sama ne živi svoje vrijednosti.“ 

Mješavina bijesa, tuge i hrabrosti

Dan nakon što su objavljene nove brojke, Andreas Nisen iz Kelna takođe je riješio da napusti crkvu. „U četvrtak u jedanaest sati“, kaže. 56-godišnji nastavnik kome je crkva bila važna. Njegova supruga i on su krstili djecu, koja su u međuvremenu odrasla i „naučila mnoge hrišćanske vrijednosti". Ali, ide. Sa kakvim osjećanjima? Nisen govori da su tu i bijes i tuga, ali i zadovljstvo samim sobom i hrabrost.

„Jaz između hrišćanskih vrijednosti i djelovanja službene Crkve i onih koji su na vlasti je sve veći i veći“, kaže Nisen u razgovoru za DW. To kako se Crkva odnosila prema temi zlostavljanja je po njemu „samo vrh ledenog brijega“. Radi se takođe i o institucionalnoj moći. „Ova moralna razlika između posvećenih ljudi i ostatka svijeta je toliko zastarjela“, naglašava ovaj 56-godišnjak. I još nešto mu je veoma važno: Crkva ne pokazuje da vrednuje društvenu raznolikost. A tu spada i tema – homoseksualnost.

Lista čekanja za napuštanje Crkve

Za napuštanje Crkve morate da se naoružate strpljenjem. Nisen se načekao dok nije dobio termin. U Kelnu postoje liste čekanja u nadležnim službama. U susjednom Bonu je Okružni sud povećao broj osoblja zbog povećanog broja zahtjeva onih koji napuštaju crkvu.

Ali, to je u pravilu tih administrativni korak. Zato Doris Bauer kaže: „Bilo mi je važno da glasno istupim, a ne u tišini“. Stoga je davala intervjue i govorila mnogim poznanicima u zajednici. A danas kaže: „Više ne želim da pristupim nijednoj drugoj konfesiji".

Utočište kod starokatolika

Drugi pak čine formalan korak i pristupaju drugoj crkvi. Jedan dio njih želi da pristupi Starokatoličkoj crkvi, koja je nezavisna od Vatikana.

Da li se to sada češće događa? Primjećuje li to Starokatolička crkva, koja je osnovana prije oko 150 godna nakon spora zbog papine „nezabludivosti" na Prvom vatikanskom koncilu (1870/1871). Matijas Ring, biskup Starokatoličke crkve u Njemačkoj govori o „statističkoj anomaliji“. Njegova biskupija na teritoriji cijele Njemačke zabilježila je od januara do maja 2021. isti broj pristupanja kao u cijeloj prethodnoj godini – 180. To, istina, i nije neki veliki broj. Ali, to je ipak primjetno u jednoj crkvi koja u Njemačkoj broji svega 15.000 članova.

Prema riječima biskupa Ringa to nije raširen fenomen. Učestaliji primjeri se bilježe u Kelnu i Bonu. On je u razgovoru za DW istakao da je od svojih sveštenika čuo da se tip onih, koji pristupaju Starokatoličkoj crkvi promijenio. „Sada se javljaju ljudi, koji su pripadali jezgru Katoličke crkve i tamo bili aktivni“.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu