Istraživanje: raširen strah od deportacija

Godine 2022. u Njemačkoj je živjelo 23,8 milijuna ljudi s migrantskim podrijetlom. To odgovara udjelu stanovništva od 28,7 posto. Gotovo točno polovica njih ima njemačko državljanstvo, oko dvanaest milijuna ljudi. Većina ih je rođena u Njemačkoj.

O njima je bilo riječi i na, sada već međunarodno poznatom, sastanku u Potsdamu krajem studenog, na kojem su sudjelovali i političari desničarske Alternative za Njemačku (AfD) ali i članovi konzervativnog krila stranke desnog centra Kršćansko-demokratske unije (CDU). Na ovom sastanku se, kako je saznala i u siječnju objavila istraživačka mreža Correctiv, raspravljalo o planovima za deportaciju velikog broja građana migrantskog porijekla bez obzira na to posjeduju li njemačku putovnicu ili ne. Njemačke državljane stranog porijekla bi se deportiralo u slučaju da nisu, kako se navelo, asimilirani.

"Nedvosmisleno protuustavno"

No njemačko državljanstvo je posebno zaštićeno Njemačkim ustavom. Članak 16. kaže: "Njemačko državljanstvo se ne može opozvati.” Ova je odredba ubačena u ustav (Temeljni zakon kako se naziva u Njemačkoj) još pod dojmom nacionalsocijalističke prakse prisilnog protjerivanja i oduzimanja državljanstva posebice građanima židovskog porijekla.

"Ta zaštita se odnosi i na osobe s dvojnim državljanstvom", naglašava u razgovoru za ARD ustavni pravnik Ulrich Karpenstein, potpredsjednik Njemačke odvjetničke komore.

Iako Ustav dopušta neke iznimke za dvojne državljane, daje vrlo malo mogućnosti za oduzimanje državljanstva, na primjer kada se radi o terorističkim aktivnostima. Čak i ako bi se dodavale neke nove opcije koje bi mogle dovesti do oduzimanja državljanstva, ona se ni pod kojim okolnostima ne smiju povezivati ​​s bojom kože, kao što se raspravljalo na sastanku u Potsdamu.

"Također se eventualni razlozi za oduzimanje državljanstva ne smiju povezivati niti s podrijetlom a također niti s pojmom asimilacije," objašnjava Karpenstein. "Ti planovi su nedvosmisleno protuustavni. Morali biste zanemariti i Njemački ustav i međunarodne konvencije o ljudskim pravima." A to bi bilo moguće samo u slučaju državnog udara. 

Građani strahuju

Unatoč tomu "planovi masovne deportacije" o kojima se raspravljalo u Potsdamu plaše mnoge Nijemce. U reprezentativnom istraživanju koje je proveo institut Infratest dimap za ARD, 51 posto ispitanika s migrantskom pozadinom reklo je da su im planovi izazvali veliki ili vrlo veliki strah. Isto tako na ovo pitanje gleda 48 posto ispitanih bez stranih korijena.

Na Zapadu je strah nešto veći (49 posto velik/vrlo velik) nego na Istoku (42 posto), nema značajnijih razlika u dobnim skupinama, jedino je kod osoba od 35 do 49 godina strah nešto manji i iznosi 41 posto. Strah je posebno izražen među pristašama Zelenih i SPD-a sa 69 odnosno 61 posto. Samo osam posto pristaša AfD-a se boji, dok je 76 posto odgovorilo da im je strah manji ili da ga uopće nema.

AfD se ograđuje

AfD se ogradio od sastanka u Potsdamu i tvrdi da se radilo o "privatnom okupljanju". Stranka je nedavno u jednom službenom dokumentu objasnila da njezin koncept takozvane "remigracije" uključuje sve mjere i poticaje za ustavan i zakonski usklađen povratak stranaca koji su dužni napustiti Njemačku u svoje zemlje porijekla. "Odlučno odbacujemo protuustavne zahtjeve poput (... ) deportacija njemačkih državljana s migrantskim podrijetlom."

Znači li to da AfD odbija deportacije Nijemaca tj. njemačkih državljana? 10. siječnja 2024., nedugo nakon što je "Correctiv" objavio sadržaj sastanka u Potsdamu, u jednoj objavi na mreži X se moglo pročitati nešto drugo. AfD je pozvao na uklanjanje prepreka koje stoje postupku oduzimanja njemačkog državljanstva i objasnio je da ne samo da žele dosljedno deportirati strance, "nego žele oduzeti (njemačke) putovnice kriminalcima, teroristima i silovateljima kao i onima koji se vode kao potencijalna prijetnja društvu." "Mora se ukinuti automatizam po kojem se kriminalci ne protjeruju zbog toga što posjeduju njemačko državljanstvo.", stoji u citatu dopredsjednice stranke Alice Weidel. 

Pravno neutemeljeno

Ovo barem sugerira to da je cilj AfD-a, također u nekim slučajevima i denaturalizirati Nijemce s migrantskom pozadinom. Prema trenutnoj pravnoj regulativi takve deportacije nisu moguće. Ustavni pravnici poput Ulricha Karpensteina također smatraju odgovarajuću promjenu zakona neustavnom u odnosu na članak 16. Ustava.

U intervjuu za ARD, član Bundestaga René Springer iz AfD-a objasnio je: "Kao Alternativa za Njemačku, jasno podržavamo Ustav, što međutim ne znači da ne nećemo pooštravati zakone tamo gdje je to potrebno kada preuzmemo odgovornost i budemo u vladi." O ovom pooštravanju odlučit će se samostalno, u njemačkom Bundestagu: "Morat ćemo pregovarati o tome što je za nas podnošljivo, a što više nije prihvatljivo. I gdje se moraju spustiti prepreke koje stoje na putu oduzimanju državljanstva", zaključio je AfD-ov zastupnik.

Za AfD su njemački državljani stranog porijekla - stranci

Dojam o tome što je za AfD "podnošljivo" dao je jedan skup lokalnog AfD-a u Geri u Tirinškoj u prosincu. Tamo je jedan posjetitelj predsjedniku AfD-a za ovu saveznu pokrajinu Björnu Höckeu postavio pitanje da što se događa s milijunima onih koje on još uvijek smatra strancima, ali koji odavno imaju njemačku putovnicu i njemačko državljanstvo.

Höcke je u toku te večeri između ostalog rekao i ovo: "Moći ćemo živjeti s 20, 30 posto manje ljudi u Njemačkoj bez ikakvih problema, zapravo mislim da to ekološki ima smisla." Time je prilično precizno naveo udio ljudi s migrantskom pozadinom u Njemačkoj - 28,7 posto - uključujući i one s njemačkom putovnicom. Na upit ARD-a da objasni ovu izjavu, Höcke je rekao da je krivo shvaćen i dodao: "Ovaj broj je rezultat demografske katastrofe u kojoj se nalazi Njemačka".

nk (ARD)

 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu