Gaza: Koja pravila ratovanja postavlja međunarodno pravo?

Rat je okrutan,  jer rat znači nasilje. Preciznije rečeno, to je  upotreba organizovanog nasilja za postizanje političkih ciljeva.  Obuzdavanje ovog nasilja pravilima je cilj međunarodnog prava. Ali kada to kolidira sa prljavom realnošću u Izraelu i Gazi, stvari se zakomplikuju.

Potpuna jasnoća postoji u vezi sa brutalnim napadom 7. oktobra, kada su militanti Hamasa ušli u Izrael, ubili  više od 1.300 ljudi i kidnapovali skoro 200 civila uzevši ih kao taoce. Za eksperta međunarodnog prava iz Bona Stefana Talmona to je najprije  "masovno ubijanje". Ali, s obzirom na borbu između Izraela i Palestinaca koja traje decenijama, on dolazi do sljedećeg zaključka: "S obzirom na dimenzije i intenzitet napada od 7. oktobra, međunarodno pravo polazi od toga da je riječ o oružanom sukobu."

Shodno tome, izraelski premijer Benjamin Netanjahu proglasio je ratno stanje. Dan nakon masakra na jugu Izraela, Netanjahu je jasno stavio do znanja da će sva mjesta, sa kojih Hamas djeluje ili se skriva, biti pretvorena u ruševine. Od tada Izrael bombarduje Gazu. Britanski Ekonomist piše da je ispaljeno oko 6.000 bombi u šest dana.

Portparol izraelske vojske  Daniel Hagari kaže da je na Gazu bačeno "stotine tona bombi" i dodao kako je "naglasak na uništavanju, a ne na preciznosti". Prema palestinskim podacima, od tada je poginulo najmanje 3.000 ljudi. Stotine hiljada su u bjekstvu na području od samo 365 kvadratnih kilometara – što skoro odgovara veličini grada Kelna.

Pravo na samoodbranu nije neograničeno

Pravo Izraela na samoodbranu od oružanog napada prema članu 51 Povelje UN-a je nesporno. Međutim, ono je ograničeno međunarodnim humanitarnim pravom. A jedan od najvažnijih principa je „načelo diferenciranja": borbene strane moraju napraviti razliku između civila i boraca, između civilnih objekata i vojnih ciljeva. Ali, to samo znači da civili ili civilni objekti ne smiju svjesno biti meta napada. Dakle, ubijanje civila je zabranjeno samo ako se može dokazati da je učinjeno namjerno.

U praksi, objašnjava profesor međunarodnog prava Talmon, to znači: "Ako Hamas postavi raketni sistem u civilno stambeno područje, Izrael ima pravo da ga neutralizira - čak i uz rizik od onoga što se naziva „kolateralna šteta“ što znači žrtve među civilnim stanovništvom. "U zavisnosti od vojnih ciljeva, kolateralna šteta može biti vrlo visoka."

Međutim, razlikovanje između civilnih i vojnih ciljeva, što je imperativ međunarodnog prava, gotovo je nemoguće u Pojasu Gaze. To je jedno od najgušće naseljenih i najrazvijenijih područja na svijetu. Tuneli Hamasa prolaze i ispod stambenih zgrada, a Hamasovi položaji se ponekad nalaze u stambenim i poslovnim zgradama. Međunarodno pravo malo vodi računa o tome.

"Ako se Hamas stacionira u školama, džamijama i bolnicama i tamo ima svoje komandne centre, onda su to legitimni vojni ciljevi", objašnjava Stefan Talmon. On dodaje da se ratnim zločinom smatra i Hamasovo postavljanje položaja i stacioniranje u civilnim objektima

Zabrana kolektivnog kažnjavanja

Izrael je uveo sveobuhvatnu blokadu pojasa Gaze. Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant govorio je o potpunoj opsadi u kojoj će Gaza biti odsječena od opskrbe električnom energijom, vodom, hranom i gorivom. Izraelska organizacija za ljudska prava B'tselem optužuje Izrael za ratne zločine s obzirom na razmjere zračnih udara i blokadu. Organizacija za humanitarnu pomoć "Ljekari bez granica" govori o kolektivnom kažnjavanju u Gazi. A time se krši međunarodno pravo.

Prema riječima profesora Talmona, većina stručnjaka za međunarodno pravo polazi od toga da potpuna blokada – odnosno obustava dotoka hrane, vode za piće, goriva, medicinskih proizvoda - nije pokrivena međunarodnim pravom. "U međunarodnom pravu postoji međutim zabrana tzv. kolektivnog kažnjavanja, u ovom slučaju kolektivnog kažnjavanja cjelokupnog palestinskog stanovništva Pojasa Gaze. Nisu svi Palestinci pripadnici Hamasa i nisu svi odgovorni za napad na Izrael, ali su pogođeni vojnom reakcijom Izraela neselektivnim vojnim dejstvima." 

Osim toga, međunarodno pravo izričito zabranjuje ciljano izgladnjivanje civilnog stanovništva. "Ako uvedem potpunu blokadu, u jednom trenutku će nestati hrane ili vode za piće i onda će doći do gladi. To je zabranjeno međunarodnim pravom", kaže Talmon.

Evakuacija legalna, raseljavanje nezakonito

Izraelska vojska je 13. oktobra pozvala preko milion civila u sjevernom dijelu Pojasa Gaze - skoro polovina ukupnog stanovništva - da se presele na jug. Isto važi i za međunarodne organizacije. Hamas je, s druge strane, pozvao Palestince da ostanu i čak ih, prema navodima izraelske vojske, spriječavao da bježe.

Budući da je infrastruktura Pojasa Gaze razorena i da nema mjesta za toliko mnogo ljudi, Ujedinjene nacije smatraju da je evakuacija nemoguća. Jan Egeland, bivši ministar vanjskih poslova Norveške i sadašnji predsjednik humanitarne organizacije Norwegian Refugee Council, kao i Međunarodni komitet Crvenog krsta smatraju izraelski zahtjev za evakuacijom kršenjem međunarodnog prava.

Ni onima koji su ispoštovali naredbu za evakuacijom, niko ne garantuje sigurnost jer se bombardovanje nastavlja. Video snimci, koje je dobio na uvid Washington Post, pokazuju nekoliko ljudi, uključujući i djecu, očigledno ubijenih u izraelskom napadu u petak, dok su bježali na jug.

U principu je, kako objašnjava Stefan Talmon,  poziv na evakuaciju civilnog stanovništva od strane okupacione sile dozvoljen  prema međunarodnom pravu. „To se radi, kako bi se osigurala zaštitu i sigurnost stanovništva i omogućile vojne operacije. Po Talmonovoj ocjeni, Izrael se tu ne ponaša nezakonito.

Međunarodno humanitarno pravo - "arhaično pravo"?

"Međunarodnim pravom bio bi zabranjen pokušaj Izraela da protjera stanovništvo iz cijelog Pojasa Gaze. Ali unutar teritorije neprijatelja, svakako je dozvoljena evakuacija ili prisilno preseljenje stanovništva radi njihove zaštite i sigurnosti", rezimira ekspert za međunarodno pravo Stefan Talmon.

Sve u svemu, međunarodno humanitarno pravo ili međunarodno ratno pravo, kako se ranije nazivalo, je arhaično, kaže Stefan Talmon. "Pisale su ga države pod pretpostavkom da će jednog dana stvarno voditi rat. Nisu htjele sebi stavljati okove ili nametati pravila kojih se tada nisu mogle pridržavati."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu