Migrantice pomažu migranticama
4. septembar 2018
U hodniku savjetovališta u Kölnu je živo. Na zidu informativni plakati na 22 jezika, uza zid čeka više žena na termin. Jedna od njih telefonira, na španjolskom. Njena kćer se u kutu igra s jednom drugom djevojčicom - iz neke afričke zemlje. U hodnik ulazi žena s dječjim kolicima - i suradnica savjetovališta Agisra Sabrije Rexhepi pozdravlja ju na albanskom jeziku.
Agisra je skraćenica za "Radnu zajednicu protiv međunarodnog seksualnog i rasističkog izrabljivanja". Ovo savjetovalište za migrantice je osnovano je prije 25 godina u Kölnu, gotovo sve djelatnice i same imaju migracijsko podrijetlo. One govore ukupno 19 jezika, a ako ni to nije dovoljno, pomažu im prevoditeljice.
Temeljno načelo: Naspram klijentica se suradnice savjetovališta ne odnose tutorski. "Svaka žena odlučuje za sebe", naglašava Behshid Najafi, jedna od voditeljica. "Mi im dajemo informacije i podržavamo ih pri donošenju odluka. Naš koncept je da se oslanjamo na resurse koje žene donose sa sobom. Mi smo feministički i antirasistički angažirane i vodimo računa o migracijskim aspektima."
Savjetovanje na ravnoj nozi
Pritom osobno migracijsko iskustvo igra važnu ulogu. "One se sasvim drugačije mogu uživjeti u problematiku", naglašava Dorothee Frings. Ona je prije penzije na sveučilištu predavala socijalno i migracijsko pravo, a sada pomaže pri pravnim pitanjima. U Agisri se žene ne gledaju kao "slabe osobe kojima treba skrbništvo i o kojima se drugi trebaju brinuti".
Pri pružanju pomoći migranticama njihova religija ne igra nikakvu ulogu, jednako kao ni etničko ili socijalno podrijetlo, zakonski status u Njemačkoj ili poznavanje jezika. Radi se o ženama koje se nalaze u nekoj kritičnoj situaciji, i njima se pruža podrška bez obzira radi li se o pitanju statusa, problemima s traženjem posla ili stana. Neka su žene žrtve kućnog nasilja, nekad se radi o djevojkama koje su prisilno udate. Ima i slučajeva prisilne prostitucije ili nasilnog obrezivanja spolovila.
No ovo savjetovalište pri pružanju pomoći klijenticama uvijek pokušava aktivirati njihove mogućnosti koje one sa sobom donose, aktivirati njihove resurse. Zato se nude i tečajevi joge, njemačkog jezika ili samoobrane. A za žene koje su već pronašle stan, postoji projekt "HaPi End sa čekićem i kistom". Tu žene uče primjerice lijepiti tapete, ličiti zidove ili montirati svjetiljke. Kada su to savladale one su samostalnije - i mogu pomoći drugima.
Potpora pri zahtjevima za azil
Maryam iz Gvineje je zahvalna za pomoć Agisre. Ova 32-godišnjakinja je kao dijete bila žrtva nasilnog obrezivanja. Kada je njena svekrva inzistirala na tome da se istom sakaćenju podvrgne i njena mala kćer, Maryam je uzela dijete i pobjegla. "Agisra mi je našla odvjetnicu i liječnicu koja je utvrdila fizičke i psihičke posljedice sakaćenja." Nakon toga je Maryam dobila azil u Njemačkoj. Sada ide na tečaj njemačkog i nada se mogućnosti izobrazbe. "Ja sam sama sa svoje dvije kćeri. Zbog toga je vjerojatno lakše raditi kao njegovateljica za starije osobe nego u privredi - mada sam to studirala u Gvineji." Obrazovno mjesto je važno i za status - ukoliko osoba ima osigurano mjesto u nekoj obrazovnoj ustanovi za odrasle za barem dvije godine, ona ulazi u program tzv. "trpljenja zbog obrazovanja". Zbog toga Agsira pomaže i u pronalaženju tih mogućnosti.
Tome se nada i Bardhe iz Albanije. Njen je muž psihički bolestan, djeca su bila šikanirana u školi. Prije tri godine je ona s obitelji došla u Njemačku. "Ja želim raditi", kaže Bardhe. "U Albaniji sam dvanaest godina bila krojačica. Ja rado radim. Možda bih mogla naći posao u nekom domu za starije osobe", nada se ova 41-godišnjakinja.
Primjer drugima
Anni iz Albanije je to uspjelo. Ova 28-godišnjakinja je u domovini studirala pravo prije nego je došla sa mužem u Njemačku. Tu ga je napustila, budući je on postao sve nasilniji. Načelno bi ona rado nastavila studij, ali je zasada sretna da sa svoje dvoje djece može ostati u zemlji. "Agisra mi je pomogla i našla sam obrazovno mjesto, kao odgajateljica."
U mnogim područjima je ovo savjetovalište za žene-izbjeglice imalo pionirsku ulogu, kaže Nivedita Prasad, profesorica za socijalni rad. "Oni se često bave temama koje na početku izgledaju kao da nemaju šanse za uspjeh. Ovo je savjetovalište bilo primjerice jedno od prvih gdje se reklo: Mi ćemo pomagati i migranticama koje nemaju sređen boravišni status u Njemačkoj", naglašava Prased. To je, naglašava ona, socijalni rad kao rad na zaštiti ljudskih prava. "Azil je pravo. Spajanje obitelji je pravo", nadovezuje se Behshid Najafi. "I za ostvarenje tih prava se mi moramo boriti."
"Meni Agisra puno znači, ona mi pomaže i jača me", naglašava Sabrije Rexhepi iz Albanije. A s njom se slaže i Behshid Najaf iz Irana: "Agisra je za nas prava oaza."