Akutna opasnost od islamista u Njemačkoj

Troje mrtvih, sedmero povrijeđenih, od kojih pet sa povredama opasnim po život. Napad odbijenog tražitelja azila iz Somalije u Würzburguvraća sjećanja na napad islamiste Anisa Amrija na božićni sajam u Berlinu, decembra 2016. Tada je usmrćeno dvanaest ljudi, a više od 60 je ranjeno. Međutim, savjetuje se oprez kada je u pitanju klasifikacija zločina u Bavarskoj, jer  je istraga još u toku. Zasad se sigurno zna samo da je muškarac, koji je nožem napao žrtve, bio na psihijatrijskom liječenju.

Postoje i naznake za islamističku pozadinu napada, ali to se još uvijek ispituje. Bez obzira hoće li to na kraju biti potvrđeno ili ne, rasprava o ovoj vrsti vjerski motiviranih akata nasilja ponovo je u toku. Postoji nekoliko razloga zbog kojih je bilo mirno proteklih nekoliko godina: Statistički gledano,  broj  ekstremističkih napada ove vrste u posljednje vrijeme se smanjio. Pored toga, tokom 2019/2020 u fokusu su bili drugi ubilački napadi: na ljude stranog porijekla u Hanauu, na Jevreje u gradu Halleu i na političara Waltera  Lübckea.

Kada je njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer sredinom juna 2020. predstavio Izvještaj o zaštiti ustavnog poretka, desničarski ekstremizam opisao je kao "veliki problem" s obzirom na broj napada i dimenziju koju imaju u društvu. Ali, upozorio je i na opasnost od ljevičarskog ekstremizma - i islamizma. Potencijal ugroženosti skiciran je u trenutnom izvještaju tajne službe za operacije u unutrašnjosti zemlje - na gotovo 70 stranica, što ukazuju na veličinu izvještaja.

Zaštita Ustavnog poretka: Napadi "mogući u svakom trenutku"

Konkretno, 2020. godine zabilježeno je 409 krivičnih djela iż oblasti „vjerske ideologije". To je povećanje od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu (362). Za veliku većinu odgovorni su islamisti, Trenutno je ta brojka veća od 92 posto. Kada su u pitanju nasilnički akti, uključujući i ubistva, statistika pokazuje minus od gotovo 20 posto: 33 napada u odnosu na 41 od ranije. Međutim, sami brojevi samo uslovno rečeno daju pravu sliku. U analizi Službe za zaštitu ustavnog poretka kaže se da je "prijetnja od islamističkog terorizma u Njemačkoj, bila na visokom nivou i 2020. godine."

Kompleksni i višestruki napadi, kontrolirani iz inostranstva, još se nisu dogodili u Njemačkoj, "ali su mogući u bilo kojem trenutku". A zatim slijedi rečenica koja bi mogla odgovarati napadu u Würzburgu - ukoliko se potvrdi sumnja u islamističku pozadinu napada: "U većini napada posljednjih godina radilo se o napadima pojedinačnih počinitelja, koji su isto tako važni za terorističke grupe i njihove ciljeve jer mogu imati veliko dejstvo. "

Islamska država (IS) kao inspiracija

Postoje i procjene o tome kako bi se takvi scenariji mogli odvijati u budućnosti ili kako su se mogli dogodili u prošlosti: Nadahnuti propagandom usmjerenom na nasilje ili kontaktom s terorističkom organizacijom kao što je „Islamska država“ (IS), pojedinačni počinioci su se s lako dostupnim sredstvima za napad okomili  na tzv. "meke" mete, odnosno mete koje je lako napasti.

Kao primjer iz 2020. godine spominje se napad nožem u oktobru u Dresdenu (Saksonija) na dvoje turista. Jedna od žrtava je umrla. Navodni počinitelj, koji je u početku bio u bijegu, kasnije je uhvaćen. "Islamistički motiv smatra se vrlo vjerovatnim", kaže se u izvještaju Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Još jedan pojedinačni počinitelj iz ovog miljea bio je vozač automobila, koji je u avgustu 2020. namjerno  izazvao sudar  na gradskom autoputu u Berlinu, u kojem je povrijeđeno šest osoba. Pretpostavlja se da je motiv odnosno pozadina napada bila islamistička, "čemu je pogodovalo i psihičko oboljenje osumnjičenog".

Daleko najopasniji su islamisti

Ako se pogleda na broj ljudi koji predstavljaju prijetnju i za koje sigurnosne službe vjeruju da bi u svakom trenutku mogli izvršiti napad, potencijal opasnosti od strane vjersko motiviranih lica postaje posebno vidljiv: od 697 muškaraca i žena koji su klasificirani kao potencijalno opasni, u 596 slučajeva sumnja se da imaju vjerske motive. Time se pretežno misli na islamizam. Broj potencijalno opasnih ljudi dolazi iz odgovora vlade na upit, koji su liberali (FDP) uputili njemačkom Bundestagu krajem februara.

Pogled preko granice takođe pomaže Njemačkoj da procijeni rizik od napada. Izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka odnosi se i na napade u Francuskoj i Austriji. Oni su imali uticaj na "dinamiku situacije u Njemačkoj". Krajem septembra 2020. u Parizu je izvršen napad nožem na dva prolaznika ispred nekadašnjeredakcije satiričnog časopisa "Charlie Hebdo".

Nakon napada u Beču, istrage su provedene i u Njemačkoj

Sredinom oktobra, nastavniku istorije Samuelu Patyju odrubljena je glava nasred ulice u pariškom predgrađu jer je na nastavi pokazao učenicima karikature poslanika Muhameda.

Nekoliko sedmica kasnije je čovjek, za kojeg se sumnja da je islamista, izbo nožem tri posjetioca katedrale u Nici. Pozadina ovih napada bila je očito obnovljena rasprava o Muhamedovim karikaturama. "Charlie Hebdo" ih je ponovo objavio povodom početka suđenja navodnim pomagačima atentatora u napadu izvršenom u januaru 2015. Tada su islamisti upali u redakcije i ustrijelili dvanaest ljudi.

Napad u Beču u novembru 2020. takođe je mogao potaknuti imitatore u Njemačkoj da počine slična nedjela. U glavnom gradu Austrije, počinitelj je ustrijelio četiri osobe u centru grada i ozlijedio više od 20, neke od njih ozbiljno. Potraga za saučesnicima vršena je i u Njemačkoj. Zaključak Službe za zaštitu ustavnog poretka bio je da se "akti u kojima posebno nadahnuti pojedinačni počinioci imitiraju zločine koji su imali velikog odjeka, ne mogu isključiti u Njemačkoj."

„Poseban izazov”: povratnici iz ratnih područja

Njemačke sigurnosne službe i dalje su vrlo zabrinute zbog još jednog problema: od gotovo 1.100 islamista, koji su od 2012. godine boravili  u Siriji i Iraku, otprilike se trećina vratila u Njemačku. Po povratku su neki osuđeni na zatvorske kazne. Ophođenje prema takvim islamistima u njemačkim zatvorima, ali i nakon njihovog puštanja iz zatvora, predstavlja "poseban izazov" za pravosudne i sigurnosne organe u Njemačkoj.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu