Islamisti regrutuju borce na Balkanu

„Putovanje u rat“, naslov je teksta u listu „Süddeutsche Zeitung“ u kojem Florian Hassel piše o terorističkoj paravojsci „Islamska država“, koja u Bosni, Srbiji i na Kosovu regrutuje nove borce. Hassel piše da vlade zemalja Zapadnog Balkana na to odgovaraju talasom hapšenja.

„Balkan je, pored zapadnih zemalja sa brojnom muslimanskom manjinom, kao što su Francuska, Belgija i Engleska, postao glavno područje u Evropi za regrutovanje novih boraca terorističke armije „Islamska država“ ili drugih radikalnih grupa. Prije svega se govori o borcima iz Bosne. U zemlji, u kojoj su 40 posto staovništva muslimani, još iz vremena rata 90-tih godina, postoje veze sa radikalnim islamistima. Tada su muslimani iz cijelog svijeta dolazili pomagati svojoj braći po vjeri u borbi protiv Srba. U proteklih nekoliko godina su islamske fondacije, često sa saudijskim novcem, pojačale svoj angažman u Bosni. Pojedina sela, kao što je Gornja Maoča, smatraju se glavnim uporištima islamista“.

„Bosanskohercegovačka policija je prije nekoliko godina saopštila da procjenjuje da se u BiH nalazi više od 3.000 islamista. Početkom septembra je sigurnosna služba BiH navela navela predpostavke da se oko 340 muslimana iz Bosne nalazi u redovima Islamske države ili neke druge radikalne grupe u Siriji ili Iraku i da je više od 30 poginulo. Policija u BiH je 3. septembra uhapsila 16 osoba koje su se navodno vratile iz ratova na Bliskom istoku. I iz drugih balkanskih država, u kojim je muslimansko stanovništvo većina ili manjina uključen je određen broj osoba u „IS“ ili druge grupe poput Jabhat al-Nusra. Kosovska tajna služba i CIA procjenjuju da je u ratu na Bliskom istoku uključeno 150 osoba sa Kosova, 140 iz Albanije, 30 iz Crne Gore i 20 iz Makedonije“, piše pored ostalog u listu „Süddeutsche Zeitung“.

Teško onom ko je bio na Titovoj listi!

Uoči početka suđenja Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču zbog moguće umiješanosti u likvidaciju hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, minhenski list Süddeutsche Zeitung (SZ) u opširnom članku se pita: Zašto im se sudi tek sad? Kako su jugoslavenske plaćene ubice decenijama nesmetano mogli ubijati po Njemačkoj? Šta je o tome znala politika? A šta BND (njemačka tajna služba)? A šta Njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka?

Članak SZ-a koji potpisuju Frederik Obermaier i Philipp Grüll postavlja puno pitanja. Pitanja na koje odgovore ne znamo ni danas, 31 godinu nakon likvidacije Stjepana Đurekovića. Na jednom minhenskom sudu bi 17. oktobra trebalo početi suđenje osobama za koje se pretpostavlja da su pomagale u organizaciji ubistva.

To su 69-godišnji Josip Perković i 72-godišnji Zdravko Mustač. "Dva muškarca, Hrvati, bivše veličine u obavještajnim krugovima, ljudi koji i danas imaju utjecajne prijatelje", piše minhenski dnevnik. Njemačko pravosuđe najavilo je da bi proces mogao trajati do proljeća iduće godine. Zakazano je 50 ročišta. Za suđenje se akreditiralo 133 novinara. Među njima i 15 predstavnika "sedme sile" iz Hrvatske.

U članku se ponovno navodi kako su njemačke vlasti jako dobro znale šta se događalo na tlu tadašnje Zapadne Njemačke. Njemačka vlada je znala da se vodi "rat u podzemlju" (SZ) između jugoslavenskog režima i dijela hrvatske emigracije, koji u svojim antikomunističkim akcijamama nije prezao ni od upotrebe sile. Na jednoj strani je bila jugoslavenska država sa svojim plaćenim ubojicama. Na drugoj: hrvatski disidenti, demokrati i fašisti, anarhisti i monarhisti. Oni su sanjali o neovisnoj Hrvatskoj. Neki su skladištili eksploziv i oružje za pobunu, vježbali su geriljksu borbu u tajnim kampovima."Po aktualnim procjenama, na njemačkom je tlu likvidirano oko 30 protivnika Titovog aparata. "Prvi je ubijen 1967. u blizini Stuttgarta, njegov je ubica na njega pucao šest puta", podsjeća SZ i prenosi detalje o nekim drugim, dijelom i miterioznim ubistvima.

„Razlog, zbog kojeg njemačke vlasti nisu intenzivnije istraživale zločine Udbe, najvjerovatnije je bio Josip Broz Tito. Tadašnji njemački kancelar Willy Brandt često se družio s jugoslovenskim šefom države. Brandt je htio "otrgnuti" Jugoslaviju iz sovjetskog zagrljala, približiti je Zapadu. To je bio ključni dio njegove nove "politike prema istoku“ ili tzv. "istočne doktrine". Dok je državni vrh u Bonnu Titu uručivao državne ordene SR Njemačke, on je "potpisivao naredbe o vođenju specijalnog rata" protiv svojih protivnika, piše SZI dodaje kako je Tito naredio svojim tajnim službama da sastave liste egzilanata: "ko se suprotstavio režimu trebao je umrijeti, bez obzira je li se protiv Jugoslavije borio oružjem ili samo riječima."