IS-Headhunter iz Bosne

„Tokom posljednjih mjeseci u Austriji se na sudu našao čitav niz osoba koje su u bilo kojoj formi simpatizirale džihadiste 'Islamske države'. Većina njih su bili nevažni kotačići u sistemu. U Gracu danas (02.02.) ipak počinje proces protiv jednog Bosanca koji bi mogao imati određenu važnost pri regrutiranju inozemnih boraca.

Sud i Državno tužiteljstvo su prije početka procesa obznanili samo neophodne detalje o Fikretu B. Među njima je optužba da je on sudjelovao u terorističkim i kriminalnim udruženjima. Ipak iza ovih veoma uopćenih informacija stoji interesantna figura. Informacije do kojih je došao „Presse“ pokazuju da je B. bio u intenzivnom kontaktu sa jednim građaninom Srbije koji je do jeseni 2014. godine kao selefijski propovjendik Ebu Tejma radikalizirao mlade muslimane u srednjoj Europi. Koncem februara će i ovaj propovjednik, čije građansko ime je Mirsad O., biti izveden pred sud u Gracu. U svakom slučaju ono što je poznato je sljedeće: Dok su Ebu Tejma i članovi njegove mreže koncem novembra 2014. godine uhapšeni u okviru velike racije provedene na nivou cijele države, Fikretu B. je pošlo za rukom da pobjegne. On je napustio svoje mjesto stanovanja i radno mjesto i otišao u pravcu BiH gdje je našao sklonište u uporištu selefija u Gornjoj Maoči“, piše Die Presse. Ovaj list dalje navodi da je Fikret B., nakon što je nestalo javno negodovanje nakon racije, krenuo natrag u Grac, ali ga je na osnovu međunarodne potjernice, koju je za njim raspisala Austrija, uhapsila hrvatska policija. Četiri sedmice kasnije vlasti u Zagrebu su ga predale austrijskim vlastima.

„Prema navodima Službe za zaštitu ustavnog poretka on je u Austriji radikalizirao niz mladih muslimana i pripremao ih fizički za dalju vojnu obuku u Siriji. On je navodno u Gracu bio osoba koja se u poslovnom jeziku opisuje kao headhunter. Dakle osoba koja za svog poslodavca regrutira najpodobnije osobe. Svoje aktivnosti je razvijao sa grupom drugih osoba i u okviru jednog religioznog udruženja koje se zove Furkan. Riječ je o udruženju koje je već dugo pod opservacijom vlasti i u kojem su već više puta provedene racije. Ovo udruženje je osnovala grupa selefija 2008. godine u stanu jednog također radikala. Već godinu dana ranije su vlasti registrirale da je Fikret B. skupa sa ostalim članovima boravio u Siriji s ciljem vjerskog školovanja i učenja jezika. Islamska država u to vrijeme još uvijek nije egzistirala. Stoga je logično da su udruženje Furkan i Fikret B. na početku vjeorojatno podržavali ideologiju Al Kaide i kasnije Al-Nusra Fronta. Kasnije tokom 2013. godine je navodno napravio zaokret u pravcu Islamske države“, piše Die Presse.

Život na ivici ponora

List Berliner Zeitung u reportaži pod naslovom „Život na ivici ponora“ piše kako „Srbija 70 odsto svojih energetskih potreba zadovoljava lignitom – posljedice su katastrofalne.“ Novinari ovog lista su posjetili Vreoce i tamo zatekli sumornu sliku: voda iz vodovoda je zagađena, smeđe boje i sa smradom pokvarenih jaja, „što je tipično za fosfornu kiselinu“. Isto je i sa potokom u tom mjestu, u kome su autori teksta razgovarali sa jednim 58-godišnjakom oboljelim od raka koštane srži – posljedicom rada u rudniku kod Vreoca. Ono je predstavljeno kao „mjesto sa nešto više od 3000 stanovnika“ koje se nalazi „usred jednog od najvećih regiona za eksploataciju lignita u Evropi, u Kolubarskom basenu, oko 60 kilometara južno od Beograda. Tamošnje tri termoelektrane pokrivaju više od polovine potrebe zemlje za strujom.“

„Ali, lignit je fosilni izvor energije koji ima najkatastrofalnije posljedice po ljude i životnu sredinu. Eksploatacija uglja i njegovo korišćenje za proizvodnju struje truju vodu, zagađuje tlo i vazduh, šteti zdravlju. A time opterećuje i državnu kasu: samo bolesti izazvane zagađenjem vazduha koštaju balkanske države u prosjeku petinu njihovog bruto društvenog proizvoda. Ali lignit će i ubuduće biti izvor energije br. 1 u Srbiji. Umjesto da smanji zavisnost od uglja i okrene se alternativnim izvorima energije, država trenutno masivno širi sektor eksploatacije lignita“. Autori u nastavku navode da je tako i sa drugim balkanskim zemljama poput Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore.