Irački Kurdi u strahu

Shirwan je malo kurdsko selo na sjeveru Iraka. Položaj gotovo idiličan, u neposrednoj blizini granice s Turskom. Čovjek bi pomislio da je sve upravo tako, idilično. Ipak, od ponedjeljka stanovnici ovog sela žive u strahu da bi mogli biti meta turskih zračnih udara. Turska vojska ne napada samo ciljeve Islamske države uz granicu između Turske i Sirije, već i ciljeve u Iraku. Osim planine Qandil dalje na istoku Iraka, turski avioni dosta često manevre izvode i u oblasti Mergasur, u kojoj se nalazi i Shirwan.

"Oni, najvjerovatnije, žele iscjepkati teritoriju pod kontrolom kurdskih PKK militanata uz tursku granicu", smatra seoski vođa Dikhri.

Stanovnici Shirwana razumljivo su uplašeni da bi njihovo selo moglo nestati u samo nekoliko sekundi. Tokom operacije "Anfal" krajem 80-tih godina, irački diktator Saddam Hussein doslovce je zbrisao oko 4.000 kurdskih sela u pograničnom području, kao odgovor na otpor Kurda. Uloženo je mnogo truda i međunarodne pomoći kako bi Shirwan bio obnovljen.

"A sada dolaze Turci", kaže Dikhri, tješeći se da su turski napadi ipak usmjereni na PKK, a ne na iračke Kurde.

Potpuno nova dimenzija bombardiranja

Nešto što su kurdske regionalne vlasti u Irbilu dugo vremena odbijale priznati, zvanično je već dvije godine - militantna organizacija turskih Kurda PKK ima svoje baze u iračkim planinama, uz iračku granicu sa Turskom i Iranom. Od pada režima Saddama Husseina u aprilu 2003. godine, više od 5.000 turskih Kurda izvodilo je akcije sa teritorije Iraka, što su prešutno tolerirale vođe iračkih Kurda Massoud Barzani i Jalal Talabani.

Iz Iraka su, naime, planirali napade na turske snage sigurnosti, izazivajući uzvratne napade. Bombardiranje položaja PKK u Iraku nije ništa novo, ali poprima sasvim novu dimenziju. Prije dvije godine dolazi do preokreta u konfliktu između zvanične Ankare i PKK - potpisan je mirovni sporazum prema kojem je 2.000 PKK militanata moralo predati oružje, obustaviti napade na turske vlasti, te napustiti državu i nastaniti se u planinama Qandil. Najnovijim napadima turskog zrakoplovstva na PKK kampove u Iraqu, mirovni pregovori su okončani.

Korak ka boljoj budućnosti

Radio iračkih Kurda, Rudaw, javlja da su turski borbeni avioni F-16 poletjeli iz baze Diyabakir na jugoistoku Turske. Njihove prve mete bili su položaji Islamske države (IS) uz granicu, a napad se zatim proširio i na mete na sjeveru Iraka, gdje PKK ima svoje baze. Turski konflikt sa Kurdima, za koji su se mnogi ponadali da je okončan, ponovo se rasplamsava. Tenzije u regiji rastu.

Hermine stoji ispred 5.000 godina stare tvrđave u Irbilu. Pokušava uvući prolaznike u raspravu i zadobiti njihovu podršku. Mlada Kurdkinja je dobro obučena da govori o političkom krilu PKK - Kurdistanskom narodnom kongresu (KGK). Od vremena kada je osnovan u novembru 2003. godine, KGK je postao dosta bitan, budući da su PKK ili Radnička partija Kurdistana sve manje i manje pažnje posvećivali problemima radnika ili politici, a sve se više fokusirali na nabavku oružja i planiranje napada.

Duga borba za pomirenje

Pretpostavlja se da je PKK odgovorna za smrt više od 40.000 ljudi. Turska, ali i Europska unija i Sjedinjene Američke Države označili su tu organizaciju terorističkom. Kurdi su shvatili da ne mogu nastaviti tako, uz PKK, te su počeli tražiti političko rješenje. Kurdski vođa Barzani neumorno je radio na pomirenju Turaka i Kurda.

Kada su prošlog ljeta borci PKK pomogli u slamanju opsade IS na planini Sinjar, oslobodivši zarobljeno pleme Yazida, mnogi su pomislili da su se militanti PKK promijenili. Od tada su pešmerga snage iračkih Kurda bile pune hvale za akcije PKK, i planirale nastaviti suradnju s njima. Čak se i u Europi mijenjao stav o PKK, pa je bilo i prijedloga da ih se ukloni sa liste terorističkih organizacija, posebno nakon što se Njemačka našla među zemljama koje su slanjem oružja podržale kurdske snage u borbi protiv IS-a.

Ekonomski razvoj u opasnosti

Massoud Barzani poziva obje strane da se suzdrže od daljih napada. "Ono što je postignuto u miru, ne može biti održano u ratu", kaže on. Kao ekonomski centar, sa milijardama u direktnim stranim ulaganjima, irački Kurdistan razvio se do te mjere da ga se ne može više ignorirati. Populacija se u glavnom gradu te oblasti, Irbilu, udvostručila u posljednjih deset godina, pa taj grad danas broji oko 1,5 milion stanovnika.

Barzani ne želi zapostaviti takav razvoj, ne želi riskirati, posebno imajući u vidu činjenicu da je Turska jedan od najvećih ulagača u regiji. Turska je među vodećim investitorima u Kurdistanu i trgovinski odnosi su im dosta jaki, što je također veliki doprinos izgradnji mira, a i turski biznismeni već godinama vrše pritisak na zvaničnu Ankaru da se konačno pomiri sa iračkim Kurdima.