Iransko-arapska borba za moć u Siriji

U Siriji se u ovom trenutku "paralelno" odvija nekoliko konflikata. Građanski rat je počeo prije više od dvije godine, ali u rat su se vrlo brzo uključile i druge države. Rat između sirijske oporbe i režima državnog šefa Asada pretvorio se tako u regionalnu i internacionalnu "bitku" oko utjecaja.

Pored zapadnih država, Rusije i Turske, u Siriji su aktivni ponajprije Iran, Saudijska Arabija i Katar. Te tri zemlje također "ratuju" u Siriji. To je rat koji se odvija u sjeni i rat zaljevskih zemalja za utjecaj u regiji. Konfesionalne trzavice sukobljenih strana, odnosno podjela na Sunite, Šiite i Alavite pritom igra samo sporednu ulogu.

Sirija je za Iran strateški važna zemlja. Režim Bašara al Assada u Damasku je jedini Teheranov saveznik u arapskom svijetu. Sirija je osim toga važan "most" prema proiranskom Hezbolahu u Libanonu, objašnjava Stephan Rosiny iz hamburškog GIGA-Instituta za bliskoistočne studije. Teheran, Damask i Hezbolah sebe vide kao frontu otpora izraelskim i zapadnim interesima u regiji, tvrdi Rosiny u intervjuu za Deutsche Welle.

Što ako Asad padne?

Saudijska Arabija i Katar na drugoj strani žele ograničiti iranske ambicije oko dominacije u regiji, te povećati vlastiti utjecaj. Poraz vlade u Damasku teško bi pogodio Iran. Zato obje ove arapske monarhije u velikom stilu pomažu sirijskoj oporbi. Saudijska Arabija i Katar podržavaju anti-iranske grupacije i u Libanonu. Ali, pritom ipak slijede različite strategije, napominje Rosiny. Saudijska Arabija je desetljećima podržavala radikalne selefijske skupine.

Nakon loših iskustava s Al-Kaidom i saudijskim dragovoljcima u Afganistanu, Saudijci su postali nešto oprezniji. Mnogi ratni veterani su nakon povratka svojim domovima, saudijsku državu označili kao svog novog neprijatelja. A sad je opet mnogo Saudijaca otišlo na frontu u Siriju, i to dragovoljno. "Zato je Saudijska Arabija sad nešto umjerenija u pružanju potpore", tvrdi naš sugovornik iz Hamburga. Katar je na drugoj strani, kaže Rosiny, neiskusan i pomaže dijelom i radikalnim strujama.

Sličnog je mišljenja i politolog Mehran Kamrava iz "podružnice" Sveučilišta Georgetown u Dohi. "Katarci su novi protagonisti u igri, oni nemaju iskustva sa slanjem boraca i lakog naoružanja u jednu zemlju koja bi im mogla naškoditi", kaže profesor Kamrava. Zato katarska podrška i nije suzdržana.

Teško je dokazati slanje oružja ili novca sirijskim zaraćenim stranama. Ali Iran po svemu sudeći pruža veliku pomoć režimu u Damasku. Sirijska oporba predbacila je Teheranu da svojim saveznicima u Damasku šalje oružje i elitne postrojbe. Osim toga, proiranski Hezbolah se rame uz rame sa sirijskom vojskom bori protiv pretežito sunitskih pobunjenika.

Isporuka oružja u velikom stilu

Zaljevske zemlje očito se ne zamaraju ni s embargom na isporuku oružja. Sudeći po pisanju zapadnih medija, Katar je sirijskoj oporbi (is)platio nekoliko stotina milijuna američkih dolara. Navodno je pobunjenicima preko Turske isporučeno i oružje, odnosno streljivo. Kako tvrde američki medijski izvještaji, Saudijska Arabija je između ostaloga financirala i kupovinu hrvatskog naoružanja, koje je onda preko Jordana stiglo do Sirije.

Početkom godine bivši šef saudijske tajne službe Turki Al-Faisal je rekao: "Pretpostavljam da šaljemo oružje, a ako to ne činimo, onda je to velika greška." Zaljevske države ipak do sada očito nisu bile spremne isporučiti i teže naoružanje zavađenoj sirijskoj oporbi.

Saudijska Arabija i Katar očito slijede sličnu politiku kao i Zapad. No, bliskoistočni poznavatelj Rosiny vrlo je skeptičan prema tom "savezu" dviju zemalja. Opasno je biti u istom društvu s dvjema zaljevskim monarhijama, opominje naš sugovornik i kaže da te države nisu samo stabilizirajuće snage u regiji. "Saudijsku Arabiju ne zanima puno demokratizacija Sirije. To su oni pokazali i u susjednom Bahreinu", podsjeća Rosiny.

Saudijska Arabija je 2011. Bahreinu pomogla i vojno, nakon što su nezadovoljstvo na ulicama i prosvjedi poprimili zabrinjavajuće razmjere za opstanak kraljevske obitelji.

Konfesionalni jaz

"Troboj" između Irana, Saudijske Arabije i Katara odvija se uzduž konfesionalnih "bojišnica". Na jednoj su strani konzervativne sunitske monarhije, koje pomažu pretežito sunitskim snagama koje se bore protiv režima Bašara al Assada. Na drugoj strani šiitska republika Iran podupire režim u Damasku, a u njemu glavnu riječ vode Alaviti. Ta je zajednica nastala nekoć iz šiitskog islama. Ipak Rosiny i Kamrava ne smatraju da je sukob oko jačanja pozicije u regiji između ove tri zemlje prvenstveno borba između sunita i šijita.

"To je neželjena posljedica ovog sukoba", komentira Kamrava. Katarci i Saudijci sigurno sukob gledaju kroz perspektivu konfesionalnih "naočala". Ali u prvom redu se ipak radi o strateškim ciljevima, dodaje naš sugovornik.

Autori: Andreas Gorzewski / Srećko Matić

Odgovorna urednica: Marina Martinović