Iran: Virus i vjera
18. april 2020
Više od 76.000 zaraženih i skoro 4.800 umrlih je, prema informacijama Johns Hopkins Univerziteta bilo u Iranu 16. aprila. Iran je i dalje jedna od deset najviše pogođenih zemalja pandemijom virusa korona.
Sredinom sedmice je upozorenje službe za nauku iranskog parlamenta izazvalo dodatnu zabrinutost: Ako se mjere izolacije ne budu poštovale, virusom korona bi moglo biti zaraženo do 75 posto Iranaca. Do 30.000 ljudi bi moglo u ovom slučaju umrijeti. No budu li mjere koje su donesene imale uspjeha, broj mrtvih bi mogao stati na brojci od 6.000.
Sedmicama se država i stanovništvo bore protiv virusa - prvenstveno medicinskim sredstvima. Međutim, još u prvim sedmicama su se umiješali i vjerski motivi.
Tako je vjerski vođa Irana Ali Khamenei u svom obraćanju vjernicima u povodu iranske Nove godine 22. marta rekao da je za izbijanje pandemije osim "ljudskih neprijatelja" odgovoran i "zao duh" (džin).
"Imamo snagu džina, ali i ljude koji zajedno rade", rekao je on.
Pragmatične mjere
Ne obazirući se na ovakve izjave, vlada se u donošenju mjera protiv širenje virusa rukovodila pragmatičnim razmišljanjima i to sa potpunom odlučnošću. Na vjerske osjećaje građana se pri tome malo obazirala.
Tako su vlasti 16. marta najavile da će s ciljem zaustavljanja širenja virusa zatvoriti Hram osmog imama Reze u gradu Mašhadu kao i Hram njegove sestre Fatime bin Musa u hodočasničkom gradu Komu. Ova mjesta su među onima koja su najviše pogođena zarazom. Tamo se inficiralo i nekoliko vjerskih službenika.
Kratko nakon najave bijesni demonstranti su se okupili ispred oba sveta mjesta i pokušali probiti vrata. Za tili čas su se snimci ove i sličnih akcija proširili na društvenim mrežama, ali akcije ovih fanatika - smatra se da njihov broj nije prevelik - su naišle na kritiku.
Napadi su oličenje "svetog neznanja", izjavio je umjereni poslanik Ahmad Mazani, koji i sam pripada klerikalnim krugovima.
Razlike između nauke i religije
Donesene mjere su najprije stvorile utisak da se vjera zbog korona virusa nalazi na optuženičkoj klupi, kaže Gul Jammas, politički analitičar i tv-novinar u Teheranu, u razgovoru za DW. Većina vjernika je, kako kaže, nevoljko prihvatila da zbog virusa bude spriječena da posjećuje vjerska mjesta poput džamija i hramova.
"Ova svetišta važe duhovno i fizički kao zaštita protiv bolesti, a ne kao mjesta na kojima se ona širi", kaže Jammas. Odluka da se ona zatvore, kako on kaže, nije lako pala ni vladi.
Međutim većina Iranaca, kaže, su umjereni muslimani. "Oni razumiju da su religija i nauka različite sfere. Zbog toga one iz njihovog ugla gledanja nisu jedna drugoj suprotstavljene. One mogu egzistirati jedna pored druge. Kako da se održimo zdravima duhovno i tjelesno je pitanje na koje trebaju odgovoriti obje instance", kaže Jammas.
Ekspertica za Iran Azadeh Zamirirad iz berlinske Think Tank "Fondacije nauka i politika" (SWP) na sve gleda drugačije. Korona kriza dovodi teokratsku državu u nepoznatu i nezgodnu situaciju, napisala je Zamirirdad na internet stranici SWP-a.
Država, kako ona dalje piše, mora ne samo ukinuti vjerske rituale, nego aktivno mora zaustaviti vjernike u tome da obavljaju te rituale. U krizi je vlada za sada religiju ostavila po strani i to uz odobrenje vođe revolucije koji je vrhovna vjerska instanca u državi.
Ova odluka je imala široki utjecaj za javnost: "Zatvaranje svetišta koja su desetljećima slovila kao mjesta imuniteta i ozdravljenja, je isto kao i demistifikacija šiitskih uvjerenja", kaže Zamirirdad.
To da bi zatvaranje svetišta u psihološkom smislu moglo potresti građane, vlada je pokušala retorički ublažiti, kaže Gul Jammas.
Kako bi se vjernike dovelo do toga da urade sve što je zamislivo kako bi spriječili infekciju, vlada je izdala neuobičajeno saopćenje: "Vodstvo je saopćilo da je riječ o neuobičajenom virusu. Moglo bi, kako je dalje navela, biti riječi o biološkom oružju koje su proširili međunarodni imperijalisti i hegemonisti - mislilo se na SAD - kako bi napali Iran. Nakon toga je većina ljudi upute vlade shvatila ozbiljnije nego ranije", kaže Jammas.
Poticaj za sekularizam?
Mjesecima se vlada suočava sa jakim vjetrom u prsa. Uznemireni utjecajem ekonomske krize, brojni demonstranti su prošle jeseni doveli u pitanje privredni rast koji vlada propagira. Nakon što je početkom januara greškom oboren ukrajinski putnički avion vlada je zbog loše informacijske strategije dospjela pod politički pritisak. U kontekstu korona krize ideja sekularizma sada dobija novi podsticaj, piše Azadeh Zamirirad iz SWP-a.
Odvajanje vjerske i političke sfere u suprotnosti je sa fundamentalnim konceptom uređenja Islamske republike, koja sekularno uređenje kategorički odbacuje.
"Ipak sa aktualnom krizom će se neizostavno ponovo otvoriti pitanje religije i države s kojim se iranski filozofi, sociolozi i vjerski službenici od osnivanja Islamske republike ne bave", piše Zamirirad.
Ipak brojni Iranci religiju vide i dalje kao zaštitu protiv virusa, kaže Gul Jammas. Tako oni prakticiraju islamske običaje čistoće i trenutno se mole više nego inače. Oboje im, kako kaže Jammas, pomaže u tome da prevaziđu krizu duhovno i tjelesno. Oni se također, kako on kaže, pridržavaju pravila ponašanja u slučaju pandemije koja važe od vremena Poslanika Muhameda, poput držanja distance.
"Sve to je ljudima - posebice vjernicima - pomoglo u tome da se efikasnije suprotstave zarazi", kaže Jammas.