1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Smrtna kazna za maloljetnike

Shabnam von Hein
10. oktobar 2018

Zbog primjene Šerijatskog zakona u Iranu se i dalje izvršavaju smrtne kazne i protiv maloljetnika. Jer, ne polazi uvijek za rukom da se porodici žrtve isplati novčana naknada.

https://p.dw.com/p/36HKZ
Deutschland Proteste gegen Hinrichtung von Iranerin
Foto: picture-alliance/dpa/M. Villagran

Ne dobijaju sva izvršena pogubljenja u Iranu zvaničnu potvrdu, kao na primjer pogubljenje Zajnab Zekanvand. Smrtna kazna nad ovom 24-godišnjom Kurdkinjom izvršena je 2. oktobra u zapadno iranskom gradu Urmiji. Zajnab je prije sedam godina navodno ubila svog supruga. Ona je tada na saslušanju dala izjavu koju je kasnije povukla. Naime, Zajnab je okrivila svog djevera da je nožem ubio njenog muža a nju više puta silovao.

Prema izvještaju Amnesti internešenala (AI), djever je obećao Zajnab Zekanvand da će je pomilovati ukoliko prizna da je izvršila ubistvo. Prema islamskom zakonu, moguće je da porodica žrtve pomiluje ubicu i zahtijeva materijalno obeštećenje. No, ukoliko je ovo obećanje dato, prekršeno je. Porodica njenog supruga je insistirala na osveti i izvršenju smrtne kazne.

"Ne smije se sada vjerovati kako je porodica žrtve odjednom srećna", kaže advokatkinja Masumah Tahmasebi iz Teherana u telefonskom razgovoru za DW. "Istina da nisam bila involvirana u slučaj Zajnab Zekanvand, ali poznajem druge porodice koje su donijele takve odluke i zbog toga pate."

Teška borba protiv smrtne kazne u Iranu

Tahmasebi je jedna od rijetkih advokatkinja koja se brine o maloljetnim osuđenicima na smrt; a tema smrtna kazna je veoma osjetljiva u Iranu. Najprominentniji borci protiv smrtne kazne sjede u zatvoru, kao i advokatkinja specijalizovana za ljudska prava, Nasrin Sotoudeh koaj je i dobitnica nagrade Saharov, ili pak Narges Mohamadi, zamjenica direktorke iranskog Centra za ljudska prava.

Zajnab Zekanvand
Zajnab ZekanvandFoto: humanrightsiniran

Više od polovine svih smrtnih kazni, koje su zabilježene 2017. u svijetu, sprovedeno je u Iranu. Samo prošle godine sprovedeno je njih 507. Najmanje njih petoro je u trenutku pogubljenja bilo maloljetno. Iran je jedina zemlja u svijetu u kojoj je moguće na smrt osuditi i maloljetnike. Kazna se doduše izvršava nakon što se napuni 18. Godina, osim ako ne dođe do pomilovanja.

Pri tom, Iran je potpisnik Deklaracije UN o pravima djeteta, prema kojoj se svaka osoba ispod 18 godina starosti tretira kao - dijete. Islamski zakon u Iranu to pak vidi drugačije. Jer, djevojčice se u Iranu već sa devet (9) godina mogu pozvati na krivičnu odgovornost, a dječaci sa 15. Od te 'starosne dobi' u Iranu djeca već mogu legalno da stupaju u brak. 24 procenta brakova u toj zemlji sklope osobe koje još nisu napunile 18 godina. Zajnab, koja je pogubljena 2. oktobra, u brak je stupila sa 15 godina. Dvije godine je živjela zajedno sa svojim suprugom. Policija je izvijestila da ju je suprug teško zlostavljao - i psihički i fizički. Tokom saslušanja nije imala advokata.

Osveta nije pravda

Iran Todesstrafe wegen Finanzverbrechen
Borba protiv smrtne kazne je istovremeno borba protiv Šerijatskog zakonaFoto: Irna

Već početkom godine je u sjeverno iranskom gradu Nosharu pogubljena Mahboubeh Mofidi, a i ovdje je razlog bilo njeno rano stupanje u brak. Ona je navodno sa 16 godina zajedno sa svojim djeverom ubila svog supruga, za kojeg je bila udata već sa 13. I njen život je nakon toga bio u rukama porodice njenog supruga, a ova se takođe odlučila za - osvetu.

To pak nema nikakve veze s pravdom, kazala je dobitnica Nobelove nagrade za mir Shirin Ebadi. Ova pravnica i aktivistkinja za ljudska prava je u intervjuu za DW naglasila: "Osveta nije pravda. Kada neko u Iranu dobije pravo na poravnanje, to znači da ima pravo da o slobodi i smrti drugog čovjeka."

Advokatkinja Tahmasebi objašnjava kako su i porodice ubijenih preopterećene ovim tradicionalnim pravnim sredstvom, koje je po modernom tumačenju zapravo nezakonito. "Ove porodice razmišljaju na tradicionalan način. Kada je suprug ubijen a njegova žena potvrdi da ima odnos sa djeverom, onda je to za porodicu previše. Ona misli o svojoj časti, a nakon gubitka dragog člana porodice moraju da donose odluku o životu i smrti druge osobe. To je odluka koja će ih pratiti čitav život."

Diskretna transformacija iz smrtne u novčanu kaznu

Ova advokatkinja kaže kako izvještavanje o takvim slučajevima još komplikovanijim čini potragu za humanim rješenjem. Često se pokušava uz pomoć nevladinih organizacija doći diskretno do rješenja. Mnoge porodice ubijenih bi se, ukoliko bi dobile 'novčanu odštetu', odlučile protiv smrtne kazne.

Gelscheine Iran Banknoten
Ako se porodice dogovore, odšteta za ubijenog/ubijenu može i da se platiFoto: Imago/Upi Photo

Masoumeh Tahmasebi je još uvijek u stalnom kontaktu sa svojim klijentom Benjaminom Rasoulijem. Benjamin je imao 16 godina kada je osuđen na smrtnu kaznu, zbog toga što je navodno ubio svog prijatelja. Sa 'novcem za odštetu' advokatkinja je uspjela da spriječi izvršenje smrtne kazne. Ovaj, danas 27-godišnjak, trenutno radi u jednom frizerskom salonu u Teheranu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android