Iluzije Irana nakon pobjede Bajdena
14. novembar 2020
Prošle subote konačno je postalo jasno da je Džozef Bajden pobjednik predsjedničkih izbora u SAD. Tri dana kasnije iranski ministar spoljnih poslova Džavad Zarif se liderima susjednih zemalja obratio putem Tvitera: „Iskrenu poruka našim susedima: Tramp odlazi za 70 dana, ali mi ostajemo zauvijek. Nikada nije dobro uzdati se u strance u pogledu pružanja bezbjednosti u regionu. Mi našim susjedima pružamo ruku za dijalog, kako bi premostili razlike. Samo zajedno možemo graditi bolju budućnost za sve."
Zarif je sastavio tvit kratko uoči dvodnevne posjete Pakistanu. Ali radost zbog konačnog odlaska predsjednika SAD - koji je iz iranskog ugla bio krajnje težak i ni malo spreman na kompromise – i zbog dijaloga sa susjedima, mogla bi da bude znatno kraća nego što sugeriše trijumfalni ton tvita.
Jer među susjedima Irana je mnogo zemalja koje su saveznice SAD. Među njima je i Pakistan. Premijer te zemlje, Imran Kan, veoma brzo je čestitao na pobjedi Bajdenu i novoizabranoj potpredsednici SAD Kamali Haris. „I dalje ćemo se, zajedno sa SAD, zalagati za mir u Avganistanu i regionu“.
Hladan tuš iz Rijada
Ni kod najmoćnijeg iranskog protivnika, Saudijske Arabije, Zarifova poruka nije dobro primljena. Gotovo istovremeno kada je iranski ministar spoljnih poslova objavio tvit, saudijski kralj Salman je održao govor i iznio svoje viđenje odnosa prema susjedima. Pritom je stavio do znanja da se o Iranu i dalje ne misli dobro.
Prijetnje od susjeda na sjeveru za Kraljevstvo su i dalje jedna od najvećih briga. Iran podržava terorizam i rasplamsava vjersko sektaštvo u regionu: „Saudijska Arabija naglašava opasnost koju za region imaju aktivnosti Irana".
Povratak „diplomatskom putu"?
Kralj Salman doduše nije imenom spomenuo Trampovog nasljednika, ali sigurno zna da će njegove riječi doprijeti i do novog šefa Bijele kuće. Još uoči izbora Bajden je u više navrata i opširno govorio o Iranu i o potrebama saveznika SAD-a. „I dalje ćemo suzbijati destabilizirajuće aktivnosti Irana, koje ugožavaju naše prijatelje i partnere u regionu", istakao je Bajden u septembru ove godine u komentaru za CNN. Ukoliko Iran bude tražio sukob, on je spreman, kako je ocijenio, da štiti vitalne interese Amerike i njene vojske. „Ali isto tako sam spreman i da idem diplomatskim putem, ukoliko Iran za to takođe pokaže spremnost.“
Šansu za to bi mogao da ponudi aktuelni, povjerljivi izvještaj Međunarodne organizacije za kontrolu nuklearnog oružja (IAEA). U njemu stoji da Iran još uvijek nije na zadovoljavajući način objasnio odakle potiču određene manje količine neprijavljenog obogaćenog uranijuma, koje su otkrivene još 2019. godine u jednom postrojenju blizu Teherana. Ukoliko Teheran ponudi valjano objašnjenje, to bi onda mogao da bude taj prvi mali korak koji očekuje Bajden.
„Novoizabrani predsjednik SAD je u više navrata ponovio da je spreman da fleksibilno gradi odnos prema Iranu", kaže Ginter Majer, direktor Centra za istraživanje arapskog sveta na Univerzitetu u Majncu. „To se odnosi kako na razvoj iranskog nuklearnog programa, tako i na odnose prema susednim zemljama."
Dilema u Jemenu
Bajden je u više navrata istakao i da želi da redefiniše odnos SAD prema Saudijskoj Arabiji. Naročito je kritikovao vojnu intervenciju regionalne koalicije pod vođstvom Saudijske Arabije u Jemenu. Taj rat važi kao posrednički rat između Saudijske Arabije i Irana.
Međutim, ukoliko Bajden primora saudijski režim da se povuče iz Jemena, Iran bi mogao da iskoristi taj vakuum, kako bi proširio svoj uticaj u toj siromašnoj zemlji. Novi predsjednik SAD će zato veoma pažljivo morati da odluči koje korake će zahtijevati od svog saudijskog partnera, a da pritom ne ojača njihov glavni protivnik.
- pročitajten i ovo: Iran, oružje i embargo
Iran sve više izolovan
U Siriji, na drugom regionalnom bojištu gdje je i Iran umiješan, situacija se mijenja. I finansijski i humanitarno gledano cijena višegodišnjeg prisustva iranskih snaga u toj zemlji je podjednako visoka. Iran je u velikoj mjeri doprinio tome da se Asadov režim održi na vlasti, ali vlada u Teheranu od toga nije imala neke značajnije koristi. Naprotiv: „Rusija, donedavno najvažniji partner Irana u Siriji, sada pokušava da smanji uticaj Teherana u toj zemlji i da ga što je više moguće potisne“, smatra Ginter Majer.
A što se tiče Libana i tamošnjeg Hezbolaha, čiju paravojsku oprema i finansira Iran, Bajden je jasno iznio američku poziciju: upozorio je da su Iran i Hezbolah možda ohrabreni u namjeri da koriste svoje položaje u Siriji, kako bi sa Golanske visoravni i drugih uporišta započeli napade na Izrael. Ali on to, kako je istakao, neće dozvoliti: „Amerika će blisko sarađivati sa Izraelom, kako bi on mogao da se odbrani od Irana i njegovih savezničkih snaga“, kazao je Bajden za CNN.
Izrael sada može da računa i na podršku iz Arapskog zaliva: u avgustu su Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), kao i Bahrein potpisali sporazum o normalizaciji. Pojedini posmatrači to vide kao neku vrstu indirektnog odbrambenog saveza protiv Irana.