Iran i talibani: ujedinjeni interesom
2. februar 2021
"Strategija SAD-a podržava nastavak nasilja i rat između afganistanskih skupina unutar političkog spektra", prenosi iranska novinska agencija IRNA priopćenje tajnika Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana Alija Shamkanija nakon susreta s izaslanstvom talibana.
I oni su suglasni: "Mi ne vjerujemo SAD-u i borit ćemo se protiv svake skupine u kojoj su američki plaćenici", izjavio je i Abdul Ghani Baradar, čelnik Političkog ureda talibana Afganistana. Po njihovom mišljenju, američka vlada bivšeg predsjednika Trumpa se nije ponijela "konstruktivno" i u smislu sporazuma koji je nakon dugih pregovora potpisan u Dohi u veljači 2020.
Razgovori talibana i vlade u Teheranu više nisu neuobičajeni, ali još uvijek nisu nešto samo po sebi razumljivo. Nema tome dugo kako su i međusobno ratovali: 1998. je Iran umalo krenuo u otvorenu vojnu intervenciju u susjednu državu nakon pogibije jedanaest iranskih diplomata i civila u Masar-i-Sharifu od ruku talibana. Štoviše: Iran je čak podržao SAD u njegovom napadu na Afganistan nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. zbog podrške tadašnjeg Kabula terorističkom vođi Osami bin Ladenu.
- pročitajte i ovo: Iran se igra vatrom
Novi prijatelji bez mnogo ljubavi
No u to doba su i talibani mogli računati na novac i podršku mecena u Saudijskoj Arabiji, a nakon rata u Iraku i na savezništvo s fundamentalističkim skupinama koje su ostale aktivne u toj zemlji. Ali na pritisak Washingtona, Rijad je prekinuo taj dotok novca talibanima i talibani su bili prisiljeni naći novog partnera: Iran.
Velike ljubavi tu nikad nije bilo već i zbog vjere: Iran je naravno predvodnik šijitskog islama, talibani Afganistana su pretežito etnički Paštuni koji čvrsto ustraju na sunitskom islamu. Ali ta netrpeljivost je nekako gurnuta u stranu, objašnjava Hamidreza Azizi iz berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP): "Pokazalo se da na obje strane prevladava pragmatično viđenje stvari: na iranskoj strani se uvidjelo kako su talibani jednostavno previše utjecajni da bi ih se moglo ignorirati: talibani Afganistana doduše ustraju u svojim radikalnim (vjerskim) uvjerenjima, ali su spremni biti politički čimbenik. To se pokazalo i u razgovorima sa SAD-om o budućnosti Afganistana, a to je potaklo i Iran na održavanje odnosa s talibanima."
A te veze s talibanima su se pokazale još važnijima od kako su se pogoršali odnosi Teherana i Washingtona nakon što je Trump 2018. prekinuo sporazum o iranskom atomskom programu. No koliko god je Teheranu zbog sve veće napetosti i incidenata sa Zapadom sve važnija suradnja s talibanima, tako ipak i održava odnose sa službenim Kabulom. Azizi to objašnjava time što je Teheranu u svakom slučaju stalo održati dobre odnose s Afganistanom, bez obzira kako bi se mogli pomicati odnosi moći u toj zemlji u doglednoj budućnosti.
- pročitajte i ovo: Teheran želi da ojača antiizraelski front
Samo "lako naoružanje"?
No očito Teheran trenutno smatra kako su talibani čimbenik kojeg će se isplatiti podržati, pa čak i isporukom oružja. To je, kako izvještava politički magazin "War on the Rocks", morao priznati i iranski političar Ali Shamkani vladi Afganistana u prosincu 2018., makar je dodao kako je to "samo lako oružje, nikakva teška vojna oprema". On je to obrazložio željom Teherana da "poveća sigurnost" talibana na graničnom području između Irana i Afganistana.
Čak i ako službeni Iran talibanima daje samo lako oružje, to ne znači da preko te granice u Afganistan ne stiže i druga oprema preko brojnih švercerskih kanala koji su tamo aktivni. A to je doista "vruće" područje jer su pored talibana tamo aktivne i druge radikalne skupine poput Jundallaha.
Iran i talibani imaju zapravo mnogo zajedničkih interesa: ne samo želju da otjeraju Amerikance i njihove zapadne saveznike iz Afganistana, nego su im zajednički neprijatelj i pripadnici "Islamističke države" koja se trudi uspostaviti svoje uporište i u Afganistanu. To je pak interes i službene vlade Afganistana pa tako i Teheran nagoni talibane na postizanje kompromisa s vladom u Kabulu.
Netrpeljivost s obje strane granice
To je zapravo i interes Washingtona i osnova za nacionalni mirovni sporazum postignut u veljači/februaru prošle godine. No obzirom da sukobi i dalje traju, novi američki predsjednik Biden je već dao naslutiti kako nije izvjesno da će ispuniti obećanje Trumpa i povući sve američke vojnike iz Afganistana. Upravo to i jest povod za zajednički zaključak najnovijeg susreta talibana i Teherana kako Amerikanci u Afganistanu nisu rješenje, nego dio problema.
No makar im je u tome interes zajednički, Azizi upozorava kako i među stanovništvom te dvije zemlje nema velikog prijateljstva prema "primitivnim" Afgancima i "arogantnim" Irancima s obje strane granice. "Ova politika može služiti sigurnosnim interesima Irana i održati njegov utjecaj u Afganistanu, ali to je plaćeno cijenom ozbiljnog gubitka ugleda kod vlastitog stanovništva. Nije bitno drugačije niti u Afganistanu gdje je tamošnjem stanovništvu već dojadilo da stranci potpiruju rat u njihovoj zemlji - bilo koji stranci, uključujući i Iran."